Strah od ispitivanja

Većina učenika osjeća strah od ispitivanja. Određeni stupanj straha normalna je ljudska reakcija na takvu situaciju. Štoviše, umjereni stupanj straha pomaže nam u savladavanju ispitne situacije, na način da povećava našu budnost i spremnost. No, kada strah postane prekomjeran, može smanjiti postignuće i postati problem.

Uzroci straha od ispitivanja:

Nepripremljenost:

• učenje u zadnji čas, noć prije ispitivanja
• loša organizacija vremena
• teškoće s organizacijom sadržaja koji se treba naučiti
• nepoznavanje tehnika učenja

Zabrinutost zbog:

• loših iskustava vezanih uz ispitivanje u prošlosti
• uspjeha drugih učenika
• negativnih posljedica neuspjeha

Tjelesni znakovi straha od ispitivanja

Za vrijeme ispitivanja, kao i u svakoj drugoj stresnoj situaciji, možeš doživljavati bilo koji od sljedećih tjelesnih promjena:

• intenzivno znojenje
• znojenje dlanova, drhtanje ruku
• glavobolja
• uznemiren želudac, mučnina, probavne smetnje
• ubrzani rad srca
• napetost u mišićima
• suha usta

Misli

Za vrijeme učenja, prije ispitivanja ili za vrijeme ispitivanja, mogu ti kroz glavu prolaziti razne misli, kao što su:

• dobit ću jedinicu
• glup/a sam
• ja ovo ne mogu
• neću ništa znati…

Posljedice straha od ispitivanja

Nervoza koja se očituje kroz:

• Teškoće razumijevanja postavljenih pitanja tijekom ispita.
• Zbrkanost misli, dekoncentriranost.
• Teškoće prisjećanja ključnih pojmova ili pojedinih riječi za vrijeme odgovaranja.
• Slab uspjeh, iako si naučio/naučila.
• Mentalna blokiranost koja se očituje kroz:
• Nemogućnost prisjećanja ili black-out.
• Prisjećanje točnih odgovora čim je ispitivanje prošlo.

Kako smanjiti strah od ispitivanja?

• Naučiti materijal koji ćeš biti pitan tako dobro da ga se možeš prisjetiti i kada si pod stresom.
• Naučiti i vježbati dobru organizaciju vremena kako bi izbjegao ljenčarenje i kampanjsko učenje.
• Graditi samopouzdanje tako što ćeš učiti redovito, a ne zadnji čas, noć prije ispitivanja.
• Naučiti se koncentrirati na materijal koji učiš tako što ćeš:
  • izvlačiti pitanja iz knjige i bilježnice te ponavljati gradivo kroz odgovore na ta pitanja (to će ti olakšati prisjećanje u situaciji ispitivanja)
  • usmjeriti se na ključne riječi, koncepte i primjere u knjizi i bilježnici (ne učiti sve od riječi do riječi)
• izraditi tablice i bilješke kroz koje ćeš organizirati informacije iz knjige i bilježnice
• koristiti tehnike opuštanja, kao što je, na primjer, duboko disanje. Duboko disanje će smanjiti stres i opustiti te.

Što još pomaže?

• učiti s interesom, sa znatiželjom
• učiti - odmarati se - učiti - odmarati se
• nagraditi se za svoje uspjehe
• ohrabrivati sebe (kao što ohrabruješ najboljeg prijatelja)

POTRAŽI POMOĆ AKO VIDIŠ DA NE MOŽEŠ SAM. Psiholog ti puno može pomoći u prevladavanju straha od ispitivanja.

Proces oporavka od gubitka

Oporavak od gubitka se događa u nekoliko međusobno povezanih faza. Te faze su:

A. šok/negacija/otupjelost

Ne možemo vjerovati ili razumjeti što nam se dogodilo.
Naš um negira gubitak.
Zaboravljamo da se gubitak dogodio i svaki put kad ga se sjetimo zaprepašteni smo (to se često događa neposredno nakon buđenja iz sna).
U međuvremenu, aktiviraju se šok i otupjelost koji su prirodna zaštita tijela od intenzivnog bola.

B. strah/ljutnja/depresija

Strah, ljutnja, depresija i krivnja su emocije koje se najčešće povezuju s gubitkom.

C. razumijevanje/prihvaćanje/kretanje dalje

Preživjeli smo.
Naše tijelo je na putu izlječenja i oporavka.
Naš um prihvaća da je život bez onoga što smo izgubili ipak moguć.
Krećemo dalje u novo poglavlje života.

Svaka faza oporavka je:
prijeko potrebna
prirodna
dio procesa izlječenja

Gubitak je gubitak, bez obzira na uzrok. Kad nam je nešto što nam je važno oduzeto ili je netko koga volimo otišao od nas - to je gubitak. Jedina razlika u oporavku od jednog gubitka ili drugog je u INTENZITETU osjećaja i TRAJANJU procesa oporavka. Što je veći gubitak to intenzivnije osjećamo svaku fazu oporavka i duže nam treba da prijeđemo iz jedne faze u drugu. 

Šest načina kako pobijediti povučenost

1. Druži se, bez obzira na to što bi ti bilo lakše to ne činiti. Strah te je? Nema veze. Ohrabri sebe na interakcije s drugima, iako obzira što te to čini nervoznim/nervoznom. Vještine komunikacije se moraju vježbati. Pristupiti nekoj novoj  osobi ili produbiti malo postojeći odnos možeš najprije kroz društvene mreže, a tek onda uživo. Znanstvena istraživanja pokazuju dvije važne stvari:
   1. Ako ne vježbamo uopće kontakte s drugim ljudima, bit će nam sve teže komunicirati.
   2. Ako teške situacije u životu shvatimo kao izazove, a ne kao muku/teret, bolje ćemo se nositi sa stresom koji one izazivaju.
2. Postavi male, jednostavne ciljeve. Kad ih dosegneš, postavi nove. Jedan po jedan. Recimo, neka ti cilj bude da svaki dan razmijeniš par rečenica s nekim u školi s kim inače ne pričaš. Ne trebaš ništa spektakularno reći, samo jednostavnu rečenicu-dvije.
3. Smij se. Smijeh je način na koji drugim ljudima poručujemo da imamo dobre namjere, da ih prihvaćamo i da im ne želimo nauditi. Ljudi će se prije obratiti nasmijanoj nego ozbiljnoj osobi i prije će je uključiti u društvo.
4. Druži se s barem jednom društvenom osobom. Primjećuješ li kako nekim ljudima komunikacija ide lako? Gdje god došli, oni vrlo brzo čavrljaju i pronalaze nove poznanike. Uz takvu osobu upoznat ćeš puno novih ljudi, a njezin će šarm posve prekriti tvoju povučenost. Neka ta osoba odradi prve korake komunikacije, a ti se samo smješkaj :)
5. Kada pričaš s ljudima, pitaj ih o njima. Ne trebaš pričati o sebi, što ti je ionako teško. Svi ljudi vole kada drugi iskazuju interes za njih, za njihova razmišljanja i interese. Potrudi se zapamtiti što ti ljudi kažu o sebi, tako da ih možeš pitati ponovo o nastavku neke priče, kada se drugi puta sretnete ("kako ti je prošlo ono natjecanje, nastup ili ispit?"). Tako ćeš i skrenuti pozornost sa sebe te povećati ugodu onoga s kim se družiš.
6. Čitaj novosti iz medija, kako bi uvijek mogao o nečemu površnom popričati, kada ti ništa drugo ne pada na um. Najavljuje li se neka vremenska nepogoda, je li neki slavni glumac/nogometaš/političar nešto izvalio ili učinio nešto smiješno ("pipl mast trast as"). Kad imaš bar nekoliko pripremljenih tema, lakše ćeš se snaći ako se bojiš tišine.

Odgađanje

Svi se odlično snalazimo u poslovima koje volimo ili u kojima uživamo. Ali kad zadatak ocijenimo kao težak, dosadan, neugodan ili zastrašujući, počinjemo oklijevati. Za neke osobe odgađanje je postalo kroničan problem zbog kojega su protratili vrijeme, propustili prilike, loše izvršili obaveze, snizili samopoštovanje stalnim samoosuđivanjem i jako povećali svakodnevnu razinu stresa.

Pogledajte prepoznajete li se u sljedećim izgovorima:

Ima toliko drugih stvari koje moram prije obaviti.

Sačekat ću dok ne budem raspoložena da to obavim.

Zašto nam profesor/šef zadaje toliko obaveza? Nije pošteno.

Sasvim je u redu slaviti ... osim toga, sutra ću početi s dijetom (učenjem, disciplinom...).

Imam sasvim dovoljno vremena za to učiniti.

Teško mi je govoriti o tome. Ne znam odakle početi.

Bolje radim pod pritiskom, stoga to ne moram odmah početi rješavati.

Moj zdravstveni problem i nije tako strašan. S vremenom će bol prestati. Sigurno nije ništa ozbiljno.

Jesam li u krizi srednjih godina?

Pitanja koja se najčešće javljaju i obilježavaju početak transformacije koja se događa tijekom srednje dobi mogu biti:

Tko sam ja?
Što moj život do sada govori o meni?
Jesu li moje oduke u prošlosti bile dobre?
Jesam li napravio/napravila sve što sam mogla?
Što želim učiniti s ostatkom života?
Koliko je pametno sada napraviti neke promjene i koliko bi me to "koštalo"?

Ako prolazite krizu srednjih godina moguće je da ćete osjećati ili prolaziti kroz nešto od sljedećeg:

1. Vidite svoj život ispraznim i zamornim. Sve Vam se čini besmislenim. Rijetko Vas što može razveseliti. Ono što Vas je ranije veselilo i ispunjavalo sada Vam je dosadno.

2. Dogodila Vam se važna životna promjena nakon koje osjećate da ništa više nije isto. Životna promjena može biti smrt voljene osobe, otkaz na poslu ili neka druga promjena vezana uz posao, razvod braka ili odlazak u mirovinu.

3. Preispitujete vrijednosti ili osjećaje koje nikada prije niste dovodili u pitanje.
4. Povukli ste se od prijatelja i obitelji. Sve teže dijelite svoje misli i osjećaje s drugim ljudima. Osjećaj izolacije može biti praćen osjećajem da život “nije bio fer” prema Vama.
5. Zapeli ste u jednom načinu življenja i ponašanja koji Vam je prije bio ugodan, ali Vas više ne čini sretnim.
6. Uznemireni ste i često Vam se mijenja raspoloženje. Osjećate da niste u stanju donositi odluke, preopterećeni ste i tjeskobni. Gode Vam štetne navike kao što su ispijanje alkohola, prejedanje, pušenje jer time privremeno "anestezirate" napetost i neugodne osjećaje.
7. Stalno se osjećate nezadovoljno, bez obzira na uspjehe koje postižete. Teško primate komplimente jer se mučite s niskim samopoštovanjem.
8. Teško se nosite s promjenama na vlastitom tijelu koje dolaze s godinama. Izgubili ste povjerenje u vlastitu snagu i sposobnosti. Osjećate se nevoljeno i usamljeno. Osjećate da niste napravili važne stvari u životu koje ste htjeli, a vrijeme Vam izmiče.
9. Osjećate intenzivnu potrebu da napravite neke drastične promjene u životu, prekinete odnose koji su postali rutina, raščistite život, uništite ono što ste godinama gradili kako biste mogli početi ispočetka, ovoga puta drugačije.
10. Počeli ste se bojati nečega što Vas nikada prije nije plašilo. Bojite se budućnosti. Počeli ste osjećati ljubomoru prema partneru ili zavist prema kolegama s posla za koje Vam se čini da su prošli u životu bolje od Vas.
11. Imate česte fizičke smetnje kao što su glavobolje, bolovi u želucu ili u trbuhu, problemi s hranjenjem, problemi sa spavanjem ili seksualni problemi.

Svađanje – na što posebno paziti?

Za svađu je potrebno dvoje, a samo jedan da je završi. Španjolska poslovica

Zadržite kontrolu nad sobom

Što to znači? Ako se počnete prejako uzrujavati vrijeme je za pauzu. Ništa dobro ne možemo postići jako ljuti i uznemireni. Pitanje koje morate sebi postaviti je želite li riješiti problem ili srušiti odnos zlobnim napadima, osvećivanjem i agresijom? Međuljudski odnosi nisu natjecanje u kojem jedan pobjeđuje, a jedan gubi. Ako imate takav stav nikada nećete iskusiti užitak pobjede jer ravnoteža i mir dolaze iz dobrobiti odnosa, a ne premoći jedne osobe nad drugom. Ako osjetite da postajete prejako uzrujani tijekom svađe, zatražite stanku i vratite se opet nakon što ste se smirili i razmislili.

Svađajte se u privatnosti

Svađanje pred drugim ljudima ili na javnom mjestu nije preporučljivo, jer smo svi osjetljiviji na kritiku ako je ona javna i vjerojatno ćemo brzo pretvoriti svađu u nastojanje da pobijedimo drugu osobu, bez obzira na sredstva koja ćemo pritom koristiti. Isto tako, roditelji – nikada se ne svađajte pred djecom. Lako je izgubiti samokontrolu, a taj će ih prizor emocionalno raniti. Žustre svađe pred djecom oblik su zlostavljanja.

Priznajte kada pogriješite

Ponekad je teško priznati da smo napravili nešto pogrešno. Često je lakše smisliti razloge zašto smo baš to učinili i braniti se. Bolje je priznati pogrešku, ispričati se i prebroditi taj trenutak. Druga osoba obično više poštuje ispriku nego uporno branjenje pogreške.

Držite se teme

Ne izvlačite staru gorčinu ili druge probleme koji nemaju veze s onim o čemu se razgovara. Postavite granice oko teme tako da se ne pretvori u "švedski stol" po kojem ćemo birati čime sve možemo mi povrijediti drugu osobu ili ona nas. Jako je važno rješavati jednu po jednu stvar koja nas muči.

Budite realni

To znači ne govoriti o simptomima, nego o uzrocima. Razmislite prije svađe o tome što vas zapravo muči, posložite svoje misli ili ćete izaći iz svađe još nezadovoljniji.

Izbjegavajte napad na osobu

Ostanite usmjereni na temu i pazite da pritom ne krenete u napad na drugu osobu. Kada smo u svađi i ne možemo se sjetiti realnih argumenata može nam se dogoditi da kliznemo u napadanje druge osobe, i to upravo tamo gdje znamo da je ona osjetljiva. Nikada ne smijemo zaboraviti da je pravi cilj svađe rješavanje problema, a ne pobjeđivanje bez obzira na korištena sredstva. Progutajte gorke riječi i čestitajte sami sebi na uspjehu.

Budite usmjereni na cilj svađe

Razmislite o tome što želite postići svađom. Ako nemate cilj na pameti nećete nikada znati jeste li ga postigli ili niste.

Dopustite drugoj osobi da se dostojanstveno povuče

Kako svađa završi je izuzetno važno. Prepoznajte kada druga osoba pruži maslinovu grančicu – na primjer tako što se ispriča ili našali.

Naučite razlikovati bitno od nebitnog

Svaka stvar oko koje nastane neslaganje nije smak svijeta. Ne morate se strašno razbjesniti baš svaki put kada vam nešto ne paše. Dajte si malo vremena prije nego što započnete svađu kako biste razmislili o tome je li tema vrijedna spomena.

Postavite vremenski limit svakoj svađi

Nemojte dopustiti da svađa traje unedogled. Sutra je novi dan i možete nastaviti razgovor hladnije glave i mirnijih živaca. Na taj ćete način izbjeći i jaku uzrujanost zbog koje ćete teško zaspati te upropastiti i sljedeći dan.

Nemojte biti pretjerano kritični

Nema ništa loše u tome da jedna osoba prigovori drugoj zbog nekih djela ili stajališta – ako je namjera tih prigovora poboljšanje odnosa. No ako postanete opsjednuti time da radije otkrivate mane i nedostatke druge osobe, a ne njezine vrijednosti, onda namjera nije poboljšanje odnosa. Isto tako ako stalno drugoj osobi govorite "trebala bi…" šaljete joj poruku ne samo da se s njom ne slažete, nego joj govorite i da je pogriješila. Morate znati da kritiziranje prelazi u naviku i kad jednom počnete teško je prestati. Za mnoge ljude kritiziranje je postalo glavni način komuniciranja. Probajte se prisjetiti kada ste zadnji puta kritizirali bliske ljude, a kada ste ih pohvalili ili rekli nešto pozitivno. Isto tako, često ljudi uzvraćaju kritikom na kritiku. Na primjer druga vam osoba kaže da ste zakasnili. Umjesto da saslušate poruku, odmah krećete u protunapad: "Ne mogu vjerovati da možeš to reći. Baš nikada ne napraviš ono što kažeš. I kad sam te molila da mi doneseš onu knjigu nisi to napravila."

Nastojite vježbati zaboravljanje i oprost

Nemojte biti kao banka podataka o greškama, propustima i nedostacima drugih ljudi. To će vas učiniti pesimističnima prema životu općenito. Opraštajte i ostavljajte za sobom gorčinu. Ne zbog drugih ljudi, nego zbog sebe.

Potražite stručnu pomoć ako vidite da su se vaše svađe s drugim ljudima pretvorile u emocionalno ili čak fizičko zlostavljanje. Svađa je normalni, sastavni dio svakog odnosa ali ona ne smije uključivati: vikanje, psovanje, ponižavanje, nazivanje pogrdnim imenima ni bilo kakav oblik fizičkog nasilja.

Patološko laganje

Ne postoji kao zasebna dijagnoza, ali može biti dio nekih psihijatrijskih poremećaja i bolesti.

Ako neka osoba laže često, čak i oko nevažnih stvari, sasvim sigurno ima problem koji ju je već doveo ili će je dovesti do ozbiljnih problema u odnosima s drugim ljudima, u poslu i privatno, a i mogućih problema s zakonom. Razumjeti zašto osoba laže prvi je važan korak u pomoći osobama s ovim autodestruktivnim ponašanjem. To znači da bi bilo dobro da osoba koja ima ovakav problem potraži stručnu pomoć.

Naravno, reći istinu ili lagati je moralna odluka svakog čovjeka. Ako se naučimo lagati, ako laganje postane navika, vjerojatno je da ćemo sve više lagati u budućnosti, ako ništa onda zbog toga da prikrijemo prethodne laži. Svaki čovjek će reći da ne voli lažljive ljude. Zašto? To je pitanje povjerenja, neizgovorenog dogovora da je povjerenje temelj svih odnosa, i da se odnosimo prema drugim ljudima onako kako bismo htjeli da se oni odnose prema nama. Ozbiljne laži, ukoliko su otkrivene, a i opetovano laganje, mogu zauvijek razrušiti odnose jer drugoj osobi postaje nemoguće opet izgraditi povjerenje.

Zašto trebate kontrolirati ljubomoru?

1. Zabrinuti ste jer sumnjate da ste prestali biti interesantni partneru. Mislite li da će neraspoloženje, svađe, proganjanje ili neprekidna kontrola poboljšati Vaš imidž? Naprotiv, još će više udaljiti partnera od Vas.
2. Ne možete spriječiti partnera da Vas prevari ili ostavi. Koliko god napora uložili, ne možete kontrolirati drugu osobu. Kontrolom i sumnjičavošću je tjerate od sebe, a ne vezujete uza se.
3. Što više ispitujete, to ćete manje znati.
4. Ako s partnerom želite graditi ozbiljan odnos, onda se vjerojatno nadate dugogodišnjem zajedničkom životu. Kako ga želite provesti? Brinući oko nečega što se možda nikada neće dogoditi? Dok se Vi brinete oko toga hoće li Vas partner prevariti, propuštate mogućnost lijepih, radošću ispunjenih zajedničkih trenutaka.
5. Slaba kontrola ljubomore govori o vašem niskom samopoštovanju i strahovima koji kontroliraju Vaš život. Porazgovarajte o tome sa stručnjakom koji će Vam pomoći pronaći unutarnji mir. 

Usamljenost: kako si pomoći?

Da biste poduzeli nešto u vezi s usamljenošću morate poznavati svoje osobne razloge za usamljenost. Ako osoba kaže: "Ja nemam prijatelja" – što to ustvari znači? Može značiti da ona jednostavno nema dostupnih ljudi u tom trenutku života. Ili može značiti "Ja ne znam kako se sklapaju prijateljstva – ne znam što bih rekla drugoj osobi". Ili može značiti "Ja znam kako se sklapaju prijateljstva, ali se ne mogu primorati da to i učinim" Ili "Bojim se pristupiti drugim ljudima jer se bojim da ću ispasti glupa i nezanimljiva".

Naravno, ovisno o različitim uzrocima usamljenosti, postoje i različiti načini kako se riješiti usamljenosti.

Evo nekih općih savjeta za prevladavanje usamljenosti:

• Ne zaboravite da usamljenost neće zauvijek trajati.
• Tijekom dnevnih obaveza pokušajte pronaći priliku za druženje. Pristupite drugim ljudima. Pokažite im da vas zanimaju.
• Bez obzira na to što ste vjerojatno doživjeli neko razočaranje u prošlosti, pokušajte ne suditi o drugim ljudima na osnovi prošlih iskustava, već upoznavati svaku osobu iz nove perspektive.
• Za bliska prijateljstva je potrebno vrijeme. Nemojte žuriti sa bliskošću. Ostavite i sebi i drugoj osobi vremena za otvaranje i dijeljenje osjećaja.
• Razmislite o svojim očekivanjima. Nemojte misliti da će vam samo intenzivni odnosi s drugim ljudima pomoći da ne budete usamljeni. U korijenima usamljenosti uvijek leži i problem koji imamo sami sa sobom, bilo da je riječ o niskom samopoštovanju, nedostatku vještina komunikacije ili naprosto o tome da ne znamo kako uspostaviti bliskost s drugima.
• Ne vjerujte mitovima da dvoje ljudi koji se vole postaju "jedno". Koliko god ta misao izgledala romantično, Vi jeste i uvijek ćete biti dvije odvojene osobe. Ako očekujete od partnera da čita vaše misli i zadovoljava sve Vaše potrebe ubrzo ćete biti razočarani i usamljeni. Podijelite tu odgovornost na barem nekoliko ljudi u svom životu. Ne odbacujte prijatelje zato što ste zaljubljeni i nemate vremena ni volje odvajati se od svog partnera. Isto tako, ne zaboravite da jedan dio svog vremena trebate provesti i sami. Vrijeme kada niste okruženi drugim ljudima iskoristite da bolje upoznate sebe. Neka to bude prilika za razvijanje lijepog odnosa sa samim/samom sobom, za uspostavu ravnoteže, mira, prepoznavanja i razumijevanje vlastitih emocionalnih potreba.
• Nemojte samo sjediti i vegetirati dok ste sami. Usamljenost je pasivno stanje, a pasivnost podržava usamljenost. Postoje mnoge kreativne i zabavne aktivnosti kojima se možete baviti i kad ste sami. Dajte si vremena da razmislite o tome što bi vas veselilo i onda krenite u akciju. Nastojte ne odlučiti unaprijed kako ćete se osjećati baveći se nekom aktivnošću, jer bi vam se moglo činiti da će sve što budete radili sami biti isprazno i tužno. Provjerite i ustrajte u tome da otkrijete zašto neki ljudi uživaju u samoći.
• Bez obzira na to kako loše se osjećali, usamljenost će se smanjiti ili nestati kad usredotočite pozornost na vlastite potrebe i načine kako ih možete zadovoljiti. Ako budete čekali da osjećaji radosti i ispunjenosti sami dođu može se dogoditi da ćete čekati jako dugo. Ponekad je važno krenuti, čak i kada nam se ne da, a onda osjećaji radosti i ispunjenosti ubrzo stignu za nama.
• Pomažite drugima. Uključite se u neku od organizacija kojih je sada i kod nas sve više, a koje se bave pomaganjem drugim ljudima.
• Nije toliko bitno koliko ljudi imate u životu, nego kakve su kvalitete odnosi koje imate. Pokazuje se da su vještine produbljivanja odnosa i postizanja bliskosti važnije od vještina samog upoznavanja ljudi.

Zašto igramo igre u odnosima?

Igranje igara u odnosima uvijek proizlazi iz naših strahova i niskog samopoštovanja. Bojimo se biti iskreni i otvoreni prema drugima pa stavljamo masku i započinjemo igru.

Igre su uvijek pogubne za odnos. One nisu zabavne, mogu ozbiljno povrijediti i biti okrutne.

Zbog čega ih onda i dalje igramo? Zbog toga što nam se čini da trenutno olakšavaju komunikaciju i vode odnos u smjeru u kojem to želimo. Pritom nam nije na umu dugoročna dobrobit odnosa.

Kako prekinuti igranje igara?

• Prepoznati to da igramo igre.
• Suočiti se s vlastitim strahovima i nezrelostima
• Naučiti kvalitetno komunicirati. Iskreno i precizno komunicirati znači biti snažan, imati visoko samopoštovanje i dobro govoriti o sebi. Iskreno komunicirajući poštujemo sebe i druge.

Zašto je tako puno nesretnih odnosa?

Mnogo je razloga za to, a najčešći su:

1. Ne razumijemo sebe, svoje strahove, probleme koje imamo u komunikaciji s drugima.
2. Ne znamo komunicirati, ne znamo kako govoriti o vlastitim osjećajima.
3. Ne umijemo slušati.
4. Ne želimo mijenjati sebe, a inzistiramo na tome da se drugi promijene.
5. Ne volimo sebe. Ako ne volimo sebe, obično ne volimo ni druge ljude, tražimo im mane ili ih idealiziramo, a oba načina narušavaju naše odnose s drugima.
6. Igramo "igre" umjesto da komuniciramo iskreno i otvoreno.
7. Zavaravamo sebe tako što izmišljamo razloge za vlastito loše ponašanje.

Kako prebroditi gubitak?

Pred Vama je nekoliko savjeta koji Vam mogu pomoći kroz proces oporavka od značajnijih gubitaka u životu.

1) VJERUJTE DA ĆETE PREŽIVJETI 

• BIT ćete bolje, sigurno hoćete.
• Proces oporavka ima svoj početak, sredinu i kraj. I ne traje vječno.
• Imajte na umu na početku da kraj postoji. Nije tako jako daleko. Oporavit ćete se.
• Priroda je na vašoj strani. A priroda je moćan saveznik.
• Kažite što češće sebi „Živ-a sam. Preživjet ću."
• Živi ste.
• Preživjet ćete.

2) AKO VAM TREBA, POTRAŽITE ODMAH POMOĆ

• Ako osjećate da vam je potrebna pomoć - ne oklijevajte. Potražite je odmah.
• Ako razmišljate o samoubojstvu nazovite odmah hitnu pomoć i osobu od povjerenja.

Odmah potražite pomoć i:

• ako osjećate da "se raspadate"
• ako nemate više kontrolu nad sobom
• ako se spremate napraviti nešto što biste poslije mogli požaliti
• ako ste imali emocionalnih teškoća i prije najnovijeg gubitka
• ako se okrećete alkoholu, drogama ili drugim sredstvima koja stvaraju ovisnost
• ako se osjećate izolirani i bez ikoga kome se možete obratiti
• ako stalno doživljavate gubitke

Ovo nije vrijeme za "hrabrost". Baš suprotno, velika je hrabrost i zrelost potrebna da potražite pomoć onda kada vam je potrebna.

3) PRIZNAJTE GUBITAK

Možda vam nije lako povjerovati da se to moglo dogoditi baš vama. Dogodilo se. Stvarno je. Priznajte sebi da ste doživjeli gubitak. Možda se pitate jeste li dovoljno jaki da izdržite takav gubitak. Dovoljno ste jaki. Živi ste. I preživjet ćete.

4) NISTE SAMI

Gubitak je dio života. Svaki čovjek je doživio gubitak, ili će ga doživjeti. Baš svaki. Vaš zadatak je da prođete taj put od trenutka gubitka do eventualnog dobitka što brže i što hrabrije možete. Na neki način postojanje drugih ljudi koji su preživjeli gubitak olakšava bol. A saveznika u toj borbi za oporavak imate oko 7 milijardi diljem svijeta.

5) U REDU JE OSJEĆATI ŠTO OSJEĆATE

U redu je osjećati otupjelost. Očekujte da ćete biti u šoku neko vrijeme. Ta emocionalna otupjelost može biti zastrašujuća.

U redu je osjećati strah. "Hoću li ja to moći?" "Hoću li ikada opet voljeti?" "Hoću li se ikada više veseliti nečemu?" Ovo su dobro poznati strahovi koji prate gubitak. U redu je osjećati ih ali, koliko god to možete, ne vjerujte im.

U redu je ne osjećati ništa. Biti će trenutaka kada nećete imati nikakve osjećaje. To je normalno.

U redu je osjećati bilo što. Možda ćete se osjećati ljuto, izmučeno, izgubljeno, "pretučeno", nesigurno, inferiorno, preopterećeno, melankolično, isto kao što možete osjećati i olakšanje, pa i sreću na trenutke ili bilo koji drugi osjećaj. SVI OSJEĆAJI su dio procesa oporavka. Dopustite si osjećati. Dopustite oporavku da teče.

6) U REDU JE ŠTO BOLI

Ako ste u patnji, priznajte to. Osjećati bol nakon gubitka je: normalno, prirodno, dokaz da ste živi, znak da reagirate na životna iskustva. Iako ste možda prestrašeni, dopustite si osjećati bol. Važan je dio oporavka osjećati bol, tugu, očaj. Nemojte to prikrivati ili od toga bježati. Bol je zapravo prvi korak u oporavku.

7) VI STE OK

Može se dogoditi da počnete negativno razmišljati o sebi ili si predbacivati. Krivnja može napadati snažno i izazivati izrazito jaku bol. Nemojte se kažnjavati s "Da sam barem (ili nisam…" Nemojte izgubiti iz vida da ste puno više od emocionalne rane koju imate. Ispod uzburkane površine Vi ste: dobri, cijeli, predivni. I niste mogli ništa drugačije.

8) DAJTE SI VREMENA DA SE OPORAVITE

Proces oporavka zahtijeva vrijeme. Što je veći gubitak više je vremena potrebno da se oporavite. U doba brze hrane i instant rješenja za sve teško je prihvatiti da je za ovo što prolazite prijeko potrebno vrijeme.

9) PROCES OPORAVKA IMA SVOJE USPONE I PADOVE

Proces oporavka ne ide samo uzlaznom putanjom, kako mnogi ljudi misle. Usponi i padovi, korak naprijed pa korak nazad, dramatično poboljšanje i depresivni pad – sve su to očekivani trenuci u procesu oporavka. Razmišljajte o tome da, bez obzira jeste li "bolje" ili "gore" nego jučer ili prije pet minuta, proces oporavka teče.

10) SUTRA ĆE DOĆI

Život nosi mnoge pozitivne doživljaje. Bolja vremena dolaze. Bez sumnje, sutra će doći.

11) DIŠITE

Duboko dišite tako da vam se pri udisaju trbuh napuhuje. Izdahnite do kraja. Opet polako, duboko udahnite.

12) PUNO SE ODMARAJTE

Spavajte više nego obično. Potražite pomoć za obavljanje tekućih obaveza. Odmarajte se tijekom dana. Planirajte leći ranije i spavati malo duže. Budite nježni prema sebi. Vašem tijelu treba snage za oporavak. Meditirajte. Produktivni rad pomaže "odmoriti" emocije. Radite onoliko koliko možete.

13) UKLJUČITE AKTIVNOSTI

Izmjenjujte odmor s aktivnostima. Odmarajte se koliko Vam je potrebno ali nemojte postati letargični. Ostanite aktivni. Dok je u Vama kaos dobro je nastojati zadržati red u okolini i rutinu u dnevnim aktivnostima. To će vam pružiti osjećaj sigurnosti.

14) NE DONOSITE NIKAKVE VAŽNE ODLUKE

Očekujte da će vaše prosuđivanje biti malo otežano pa zato nastojite ne donositi nikakve odluke, posebno ne važne. Pitajte prijatelje, obitelj ili poslovne suradnike da donesu manje odluke umjesto vas. Previše promjena se već dogodilo, zato i jeste loše. Pokušajte sve ostale promjene smanjiti na minimum.

15) POTRAŽITE POMOĆ

Iako vam je to teško ili se bojite, pitajte druge ljude za pomoć. To je hrabar potez. Okupite prijatelje, obitelj, kolege. Vama je potrebno znati da im je stalo, a ako im kažete koliko Vam je teško oni će pomoći. Telefon je dobro sredstvo podrške. Koristite ga. Nazovite nekoga. Pozovite prijatelja da prenoći kod vas. Otiđite u posjetu članu obitelji. Nazovite stručnjaka i dogovorite razgovor.

Zašto odgađamo?

Ovdje su navedeni neki razlozi zbog kojih ljudi najčešće odgađaju:

TJESKOBA I ZABRINUTOST

Možda vam zadatak izgleda pretežak i bojite se da će loše završiti ako ga se prihvatite. Zbog toga provodite mnogo vremena brinući se, umjesto da se uhvatite posla.

PERFEKCIONIZAM I NEREALNA OČEKIVANJA

Vjerujete da morate pročitati i saznati sve ikad napisano ili rečeno o tome prije nego što se ozbiljno prihvatite nekog posla. Kako je to zapravo nije moguće, stalno imate osjećaj neuspjeha, što vas još više obeshrabruje.

OSJEĆAJ DA NISTE DOVOLJNO SPOSOBNI

Oni koji su uvjereni u to da nisu sposobni, ili bar ne dovoljno sposobni, često vjeruju da će zakazati na nekom zadatku i žele izbjeći neugodu koju bi izazvalo testiranje njihovih sposobnosti. Mislite da ste, ako ne dobijete izvrsnu ocjenu, potpuni promašaj, ili da ste grozna osoba ako padnete na ispitu.

LOŠA ORGANIZACIJA VREMENA

Odgađanje podrazumijeva loše raspoređivanje vremena. Možda ste nesigurni u svoje ciljeve. Možda vam zadatak izgleda pretežak. Zbog takvih razloga svoje zadatke ostavljate za kasnije ili se brinete umjesto da se pripremate za zadatak koji trebate izvršiti.

PROBLEMI S KONCENTRACIJOM

Kad sjednete za svoj stol, zateknete se kako sanjarite, zurite u prazno, gledate u sliku svog partnera umjesto da radite svoj posao. Vaša je okolina bučna, ometa vas. Stalno idete po razni pribor, hranu, piće. Stol vam je zatrpan i nesređen. To je dobar način da postanete nervozni i zabrinuti.

Što učiniti ako ste u krizi srednjih godina?

Ako je kriza teška i mučite se, potražite pomoć psihologa. Razgovor sa stručnjakom može Vam pomoći brže prebroditi krizu, smiriti neugodne osjećaje i donijeti ispravne odluke.

U međuvremenu, nemojte se prepustiti panici. Tijekom krize srednjih godina često možete biti prestrašeni. Sve na što ste se oslanjali do sada, od vlastitog tijela do osjećaja i sustava vrijednosti, izgleda kao da je poljuljano i nestabilno. Ako se tako osjećate, prisjetite se da je sve to što proživljavate normalno i privremeno. Ne samo da će doći ljepši dani nego ćete ih dočekati kao kvalitetnija i zrelija osoba.

Kad smo prestrašeni često nam padaju na um misli o bijegu. Bijeg u izvanbračne ljubavne odnose ili sakrivanje u ovisnosti (o alkoholu, klađenju, sedativima i sl.) može pružiti privremeno olakšanje, ali u konačnici samo donosi patnju. Zaustavljate bol sada, ali nakon kratkog predaha slijedi puno dugotrajnija i teža bol. Umjesto za bijeg, budite spremni napraviti neke promjene, one su dobrodošle i pomoći će u razrješavanju krize. Ono što Vam može poslužiti kao vodilja u tome koje su promjene dobrodošle, a koje su maskirani bijeg, jest Vaš sustav vrijednosti. Vodite računa o tome da promjene koje poduzimate budu u skladu s Vašim sustavom vrijednosti.

Evo nekoliko sugestija kako se bolje nositi s krizom:

Shvatite krizu kao dio normalnog razvojnog procesa.

Ignoriranjem krize možete ozbiljno zakomplicirati proces.

Ne nasjedajte "lakim" rješenjima. Novi auto ili novi partner donijeti će samo kratkotrajno, površinsko olakšanje.

Rješenje krize je u Vama, a ne oko Vas. Prolazak kroz krizu je nutarnji zadatak.

Gledajte na krizu kao na izazov koji vam pomaže da rastete i razvijate se kao osoba, kao na odskočnu dasku za buduće pobjede.

Kreativnim rješenjima unesite promjene u svoj privatni život i posao.

Iskoristite svoju zrelost i iskustvo za redefiniranje svojih ciljeva.

Imajte strpljenja i nježnosti prema sebi.

Podijelite svoje osjećaje s nekim tko vas neće osuđivati. To može biti prijatelj ili stručnjak.

Kako izgleda pasivna agresija u praksi?

Vjerojatno ste već čuli za termin "pasivna agresija". To su ponašanja tijekom kojih je osoba agresivna, ali ne udara šakama, ne razbija i ne napada aktivno, otvoreno vrijeđajući, psujući ili vičući. Tijekom pasivne agresije osoba namjerno skriva osjećaj ljutnje, maskirajući ga u nešto drugo.  Svi možemo biti ponekad pasivno-agresivni, pogotovo u situacijama kada ne smijemo, ili mislimo da ne smijemo, pokazati koliko smo ljuti.

Pred vama je pet najčešćih fraza koje govore ljudi kada su pasivno agresivni:

1. Sve je u redu. Nije mi ništa.
   Povlačenje i izbjegavanje razgovora čest je stil ponašanja pasivno-agresivnih ljudi, kojim oni iskazuju ljutnju indirektno, blokirajući pritom mogućnosti za direktnu, otvorenu emocionalnu komunikaciju.
2. Šalila sam se.
   Sarkazam je jedna od najčešćih formi koju pasivno-agresivne osobe upravo obožavaju. Sarkazmom se ljutnja i neprijateljstvo iskazuju  na način da su izgovoreni, ali indirektno, umotani u društveno prihvatljiv humor. Ako vas sarkazam uvrijedi, osoba koja je ga je koristila može se povući u ulogu žrtve i zaprepastiti se što se ne znate ni šaliti.
3. Mislila sam da znaš.
   Netko je "zaboravio" prenijeti vam informacije koje su mogle spriječiti neki problem? Još ako se pravda neznanjem, tako braneći svoj propust, moguće je da se radi o pasivnoj agresiji na djelu.
4. Ne ljutim se.
   Pravo pasivno-agresivno ponašanje podrazumijeva da osoba ne smije priznati agresiju. Umjesto otvorenog i iskrenog iskazivanja emocija, koje bi otvorilo mogućnost za razgovor, ljutnja se maskira i negira.
5. Evo sutra ću.
   Odgađanje, odgađanje, odgađanje… Česta pasivno-agresivna metoda, kojom osoba naizgled pristaje učiniti ono što smo je zamolili, ali zapravo neće to zaista i obaviti. 

Izgradite snagu volje i samokontrolu!

Sve su brojnija istraživanja koja potvrđuju da su snaga volje i samokontrola ključne za uspjeh i zadovoljstvo u životu. One osobe koje su već kao djeca mogle odgoditi neko iskušenje (npr., ne pojesti kolač odmah), kasnije su u životu pokazivale bolje rezultate u školi, imale manju stopu razvoda braka i bolje zdravlje. Oni s većom samokontrolom prolaze bolje u životu u cijelom nizu životnih okolnosti, čak i kada su inteligencijom izjednačeni s onima koji nemaju visoku razinu samokontrole, pa čak i onda kada su odgajani u istoj obitelji.

Pet načina da ojačate snagu volje i samokontrolu

1. Započnite vježbanje samokontrole tako što ćete početi odgađati male užitke (pojesti kolač, pregledavati Facebook i sl.). Dok vježbate samokontrolu, nemojte pretjerivati. Kao i kod tjelovježbe, ako je trening pretežak, samo povećavate rizik od ozljeda i produžujete vrijeme oporavka, što utječe na Vaš uspjeh. Isto je tako i sa samokontrolom. Zadajte si male zadatke, vježbajte odgoditi za pola sata nešto što biste rado napravili odmah. Nakon što to savladate, prijeđite na teži zadatak.
2. Kao i kod tjelovježbe, budite redoviti u vježbanju samokontrole jer ćete tek tada vidjeti prave rezultate. Najbolje je da vježbate male zadatke svaki dan.
3. Vježbajte samokontrolu tehnikom "AKO – ONDA". Na primjer, ako želite vježbati kako kontrolirati unos alkohola za vrijeme noćnog izlaska, smislite unaprijed nešto kao: AKO mi netko predloži alkoholno piće, ONDA ću ja reći da ću popiti mineralnu vodu. Kada unaprijed imate plan, lakše ćete se snaći u trenutku odluke.
4. Vježbajte samokontrolu tako što ćete podići razinu motivacije. Nagradite se za uspješno obavljene vježbe nečim što je Vama važno. Što je veća motivacija, to ćete lakše odoljeti izazovima.
5. Postavljajte jedan po jedan cilj kojim ćete vježbati samokontrolu. Lista ciljeva uništiti će Vaša nastojanja (znate već sigurno da novogodišnje liste odluka nikada ne uspijevaju), jer odricanje na jednom području smanjuje samokontrolu u drugim područjima. 

Suicidalne misli - prvih pet koraka

1. Donesite odluku da ovog trena nećete poduzeti ništa. Odvojite svoje misli od svojih postupaka. Unatoč velikoj boli kojom ste obuzeti, donesite odluku da u sljedeća 24 sata nećete poduzeti ništa drastično. Dajte si, ako možete, cijeli tjedan. Jer, jedno su misli, a drugo postupci. Vaše misli se ne moraju ostvariti.
2. Izbjegavajte drogu i alkohol jer oni osnažuju suicidalne misli.
3. Neka vaš dom bude sigurno mjesto – uklonite sve lijekove (dajte ih nekome tko će vam ih dati u trenutku kad vam budu potrebni) i uklonite sve čime biste se mogli ozlijediti (noževe,  britve, oružje).
4. Pouzdajte se u to da ćete svojim postupcima pobijediti svoje misli – veliki su izgledi da ćete preživjeti te osjećaje bez obzira na loše osjećaje prema sebi, na beznadnost i usamljenost kojima ste sada obuzeti.
5. Povjerite drugoj osobi što vas muči. Da biste se lakše nosili sa suicidalnim mislima i osjećajima jako je važno povjeriti ih osobi u koju imate povjerenja – psihologu, psihoterapeutu, svećeniku, liječniku. Ne dopustite da se traženju pomoći ispriječi strah, sram ili nelagoda. Čim počnete pričati o tome što vas je dovelo u takvo stanje, riješit ćete se velike količine napetosti i već to će vam pomoći da lakše pronađete način kako se nositi s problemom.

Zašto se ovako osjećam?
Na misli o samoubojstvu mogu vas navesti različite vrste emocionalne boli. Svatko od nas ima svoje razloge za snažnu bol koja nameće misli o samoubojstvu, a sposobnost nošenja s njome razlikuje se od osobe do osobe. Ne obraćajte pozornost na one koji vas uvjeravaju kako „takva bol“ nije razlog za misli o samoubojstvu. Ljudi se jako razlikuju. Ono što je jednom čovjeku sitnica drugome je nepodnošljivo. Iako vam se sada sigurno ne čini da je tako, gotovo uvijek postoji način rješenja svih problema. Dakako, ako se pomoć zatraži i ako se ne odustane prije vremena od pronalaženja pravog rješenja.
Zašto mi se čini da je samoubojstvo jedina opcija?
Zato što vam je intenzivna emocionalna bol u takvoj mjeri iskrivila način razmišljanja da vam je teže sagledati rješenja i povezati se s ljudima koji vam nude pomoć. Omogućite stručnjacima, prijateljima ili nekome iz obitelji  da vam pomognu. Oni će vam ukazati na moguća rješenja. Imajte na umu da je samoubojstvo trajno rješenje privremenog problema. A privremeni problemi se rješavaju i osjećaji mijenjaju. Dopustite da se stvari promijene i bol smanji. Otvorite se prema nekome – sada, odmah, čim prije. Ako ste si obećali 24 sata, ili cijeli tjedan, obratite se kroz to vrijeme barem jednoj osobi koju ste izabrali. Ako vas ozbiljno ne shvati osoba kojoj ste se obratili, povjerite se sljedećoj ili nazovite SOS telefone za krizna stanja.
Kako povjeriti nekome da se želite ubiti?
To nije lak zadatak, ali ispričajte osobi za koju ste se odlučili ono što govorite sami sebi. Osoba vas neće moći shvatiti ako samo kažete da „više ne možete dalje“. Otvoreno recite da razmišljate o samoubojstvu. Ako vam je teško o tome govoriti, napišite sve što osjećate i predajte to osobi od povjerenja. Ako vas ozbiljno ne shvati osoba kojoj ste se obratili, povjerite se nekome drugom ili nazovite SOS telefone za krizna stanja.

Najčešći znakovi nevjere

Otkriti nevjeru nije jednostavan zadatak. Nevjerna osoba najčešće se trudi sakriti znakove nevjere i ponašati se kao da se ništa sumnjivo ne događa. Istraživači su se bavili ovim područjem i otkrili zanimljive stvari. Znakove nevjere podijelili su u dvije grupe: znakove seksualne nevjere i znakove emocionalne nevjere. Naravno, često u životu su obje grupe ovih znakova prisutne, jer nevjera često uključuje obje komponente, i emocionalnu i seksualnu.

Najočitiji znak seksualne nevjere je, naravno, zateći partnera u zagrljaju s drugom osobom. Suptilniji znakovi uključuju:

• otkrivanje mirisa seksa, ili mirisa tuđeg parfema na partneru
• promjene u seksualnom interesu u smislu poteškoća sa postizanjem i održanjem seksualnog uzbuđenja, mehaničko odrađivanje seksa ili iskazivanje dosade u seksu
• promjene u seksualnom interesu u smislu povećanog interesa za seks, istraživanja novih seksualnih pozicija, povećano pričanje o seksu
• iznenadne promjene u stilu oblačenja, kupovanje novih odjevnih predmeta, dotjerivanje

Za razliku od znakova seksualne nevjere, sljedeći su znakovi indikativniji za emocionalnu nevjeru:

• razgovor o prekidu odnosa, odnosno razvodu braka, s manjkom ljubavi kao najčešće navođenim razlogom
• emocionalna udaljenost, neuzvraćanje na partnerovo iskazivanje ljubavi,  šutnja na partnerovo "volim te"
• zaboravljanje godišnjice braka, partnerovog rođendana i drugih važnih datuma i obljetnica
• prestanak dijeljenja emocija s partnerom
• iskazivanje krivnje (na primjer, izbjegavanje gledanja partnera u oči)
• ustezanje i nevoljko pričanje o nekoj specifičnoj osobi ili iskazivanje nervoze kada se ta osoba spomene
• pretjerano spominjanje neke osobe
• slučajno nazivanje partnera imenom druge osobe
• lako i brzo iskazivanje ljutnje, povećanje kritičnosti i nemar prema partneru, traženje "dlake u jajetu", traženje razloga za svađu,
• zaboravljanje na partnerove potrebe, grubost u ponašanju prema partneru
• povećana apatija i nezainteresiranost prema partneru 

Premda niti jedan od ovih znakova ne mora sigurno značiti da vam je partner nevjeran, što ih je više i što su oni izražajniji, to je više razloga za sumnju.

Znakovi nevjere namjerno se sakrivaju i zato ih je ponekad tako teško prepoznati. Ipak, istraživanja pokazuju da je i naša sposobnost čitanja tako "tihih" signala vrlo dobra.

Kako prestati odgađati?

NE PREPUŠTAJTE SE PANICI

Brzajući sa zaključkom da nećete uspjeti možete se toliko uplašiti da ostanete pasivni i ništa ni ne pokušate. Vaša pesimistična predviđanja nisu činjenice. Koncentrirajte se na sadašnjost i pozitivne korake kojima možete postići svoje ciljeve.

POMOZITE SI TEHNIKOM "DVA STUPCA"

Stari se izgovori za odgađanje mogu pobiti razumnim razmišljanjem. U tome vam može pomoći tehnika "dva stupca", koja se koristi tako da na jednu stranu papira napišete sve izgovore. Zatim pokušajte sami pobiti svoje izgovore. U drugom stupcu napišite pozitivno, realno razmišljanje. Evo primjera:

Izgovor: Trenutno nisam raspoložena za rad.
Realno razmišljanje: Moj rad ne ovisi o raspoloženju, nego o aktivnostima. Ako budem čekala da budem raspoložena za rad, možda nikad neću ništa napraviti.

KORISTITE POTICAJNE REČENICE

Sastavite listu poticajnih rečenica koje će na vas djelovati motivirajuće. To mogu biti, na primjer:

• Što prije završim s nekim poslom, to prije ću moći početi sa zabavom.
• Najbolje vrijeme je sadašnjost.
• Savršeno ne postoji.

POSTAVITE JASNE CILJEVE

Razmislite o onom što želite ili trebate napraviti, i budite određeni i precizni. Ako zadatak morate napraviti u određenom roku napravite plan i raspored za svaki manji cilj, ali budite realni jer vas preteški ciljevi mogu obeshrabriti.

POSTAVITE PRIORITETE

Poredajte i zapišite sve zadatke koje morate obaviti po njihovoj važnosti. Prioritet treba ovisiti o važnosti i o roku u kojem zadatak treba biti izvršen.

PODIJELITE ZADATAK NA MANJE I LAKŠE DIJELOVE

Preveliki zadaci mogu izgledati nesavladivi. Podjela rada je osobito djelotvorna kod neugodnih poslova. Mnogi od nas mogu se nositi s dužnostima koje nam nisu drage ukoliko su one kratkotrajne i ne jako teške.

ORGANIZIRAJTE SE

Pripremite sav potrebni materijal prije početka rada. Koristite raspored dana i uvijek ga nosite sa sobom. Pazite da dnevni ili tjedni raspored napravite realno. Svakodnevno prebrojite izvršene zadatke.

KORISTITE SE PODSJETNICIMA

Napišite sebi podsjetnike i postavite ih na vidljiva mjesta kao što su na primjer televizor, ogledalo u kupaonici, ulazna vrata. Što se više puta podsjetite na svoje odluke – veća je vjerojatnost da ćete ih se pridržavati.

VESELITE SE POBJEDAMA I NAGRADITE SE

Veselite se i uživajte u svakom završenom zadatku, pa makar on bio najmanji. Ne potcjenjujte svoj uspjeh. Sjetite se da ste za toliko koliko ste prešli bliži potpunom završetku svega što trebate napraviti.

Sljedeći koraci u suočavanju sa suicidalnim mislima

Iako vam se čini da nikad nećete prestati osjećati i razmišljati na ovaj način, znajte da postoji velika šansa da ćete se, i brže nego što predviđate, opet osjećati bolje. U međuvremenu si pomognite tako da:
-    Svakodnevno razgovarate s nekim o tome što osjećate
-    Implementirajte i dalje svoj sigurnosni plan, tako što nećete držati ono što vas može ubiti  u svojoj blizini
-    Svaki dan isplanirajte u pisanom obliku i držite se plana koliko god vam se činio neprovediv
-    Dnevno provedite barem pola sata u prirodi/na suncu
-    Hodajte dnevno barem pola sata, može i u više navrata
-    Izdvojite vrijeme za ono što vas ne opterećuje, kroz vrijeme možda opet                  pronađete nešto što vas raduje
-    Prisjetite se nekadašnjih ciljeva (putovanje na određeno mjesto, čitanje, udomljavanje kućnog ljubimca, novi hobi, volontiranje, školovanje…) i napravite plan kako ćete početi ostvarivati bar jedan.

I za kraj… ili novi početak...

I nakon što samoubilačke misli popuste, redovito idite na psihoterapiju i razgovarajte sa stručnjakom da se više ne ponovi tako loše stanje u kojem ste bili. Razgovarajte o tome da naučite prepoznavati okidače ili situacije koje izazivaju patnju i da se naučite nositi s njima. Hranite se pravilno, ne preskačite obroke, svakako vodite računa o tome da dovoljno spavate. Hodajte, trčite ili vježbajte na bilo koji drugi način, jer vježbanjem rastu hormoni ugode, smanjuje se stres i poboljšava se opće emocionalno stanje. Okružite se pozitivnim ljudima. Upustite se u nove aktivnosti, razvijte nove interese. Kad budete radili ono što vas ispunjava osjećat ćete se bolje i manji su izgledi za povratak ružnih osjećaja. Naučite se nositi sa stresom na zdrav način (meditacija i druge tehnike opuštanja, vježbe disanja).