Usamljeni ili sami – je li to isto?

Samoća je stvar izbora. Osoba izabire vrijeme koje želi provesti sama i osjeća se dobro. Važno je da neko vrijeme u danu provedemo sami sa sobom, bez drugih ljudi. Biti sam, razmisliti o danu koji je prošao, usredotočiti se na razumijevanje sebe i vlastitih potreba. Mnogi ljudi govore o tome da uživaju u trenucima ili vremenu provedenom u samoći.

Usamljenost je osjećaj da smo sami i da smo žalosni zbog toga. Želimo kontakte s drugim ljudima ali nismo u stanju imati ih. Pritom je sasvim moguće i da smo zaista izolirani ali i da smo okruženi ljudima, a osjećamo se sami. Dobro je poznato da je biti u vezi ili braku i nemati dobar kontakt s partnerom često teže nego biti sam.

Svi se ponekad osjećamo usamljeno. Kada usamljenost postane prečesta, ona postaje problem. Oko 20 posto ljudi izvještava o tome da se osjećaju usamljeno veći dio vremena.

Zašto smo usamljeni? Evo nekih najčešćih razloga:

• Prekinuli smo vezu ili se razveli
• Imamo osjećaj da nismo potrebni drugima ili da smo drugačiji od drugih
• Agresivni smo i time odbijamo ljude od sebe
• Osjećamo da nas drugi ljudi ne razumiju
• Okolnosti nas prisiljavaju da budemo sami
• Nedavno smo se preselili ili promijenili posao ili školu
• Imamo neobično veliku potrebu za bliskošću pa osjećamo preveliku razliku između onoga što želimo i onoga što imamo u odnosima s drugim ljudima
• Imamo povijest loših odnosa u djetinjstvu, u obitelji
• Sramežljivi smo
• Nemamo razvijene socijalne vještine
• Imamo nisko samopoštovanje
• Ne znamo kako ostvariti bliskost i otvoriti se prema drugim ljudima
• Provodimo previše vremena pred TV-om ili kompjutorom bez kontakta s drugim ljudima

I društvo, koje promiče natjecateljski duh i neovisnost te pogrešna očekivanja da će ljubavni odnos popuniti sve naše praznine i zadovoljiti sve naše potrebe, pridonosi osjećaju usamljenosti. Moderno društvo diktira da se uspjehom smatra imati "najboljeg prijatelja" u dobi od 7 do 13 godina, dečka ili djevojku u dobi od otprilike 13 do 25 i bračnog druga od te dobi nadalje. Zapravo nas društvo u kojem živimo ohrabruje u ideji da će ljubavni odnos i brak riješiti sve naše probleme. Tako se onda vjenčamo i uništimo odnos, očekujući nemoguće od njega. Ostavili smo obitelj i prijatelje, partner nije ispunio naša očekivanja, izgubili smo svoje snove i ne znamo kako sami sebe razumjeti i zadovoljavati vlastite potrebe.

Usamljenost je pasivno stanje. Opstaje upravo zato što se nadamo da će proći i ne činimo ništa da bismo to promijenili.

O usamljenosti

Što osjeća usamljena osoba?

Usamljena osoba može osjećati: tugu, otuđenost, bespomoćnost, samosažaljevanje, strah, dosadu, ljutnju, nemir i samokritičnost u smislu: "Ružna sam, glupa, bezvrijedna". Usamljenost smanjuje samopoštovanje, a nisko samopoštovanje je povezano s osjećajem usamljenosti. Nisko samopoštovanje i usamljenost povezani su s depresijom.

Dob, spol, obrazovanje

Nakon šezdesete ljudi su manje usamljeni od onih u mlađoj odrasloj dobi.

Od usamljenosti osobito pate tinejdžeri.

Visokoobrazovani ljudi i ljudi koji obavljaju vrlo zahtjevne i prestižne poslove, manje su usamljeni nego ljudi ostalih zanimanja.

Žene češće priznaju da u vezi ili braku osjećaju usamljenost jer odnos nije zadovoljio njihova očekivanja.

Poznato je da su žene, za razliku od muškaraca, više usmjerene od ranog djetinjstva na odnose s drugim ljudima pa tako imaju bolje razvijene vještine koje im pomažu da budu uspješnije u uspostavljanju i održavanju prijateljstava. Žene lakše izražavaju svoje osjećaje a i suosjećanje za osjećaje drugih ljudi. Muškarci su, pak, češće izolirani i naučeni su biti kompetitivni pa tako imaju manje ili uopće nemaju bliskih prijatelja. 

Vrijeme javljanja

Jačina osjećaja usamljenosti varira tijekom dana i tijekom tjedna.

Ljudi se više osjećaju usamljenima za blagdana, vikendom i za vrijeme godišnjih odmora.

Što ljudi obično čine kada su usamljeni?

Najčešći odgovori na ovo pitanje mogu se grupirati u nekoliko kategorija:

1. Tugovanje i pasivnost (plačem, spavam, gledam TV, pijem, koristim droge, jedem, ne radim ništa)
2. Aktivna usamljenost (čitam, radim, pišem, slušam glazbu, vježbam, bavim se nekim hobijem)
3. Trošenje novca, poboljšanje izgleda (kupujem odjeću, kozmetiku)
4. Sami sebi nastoje olakšati razmišljanjem: "Imala sam prijatelje", "Neće to trajati zauvijek"
5. Poziv prijatelju, pomaganje nekome kome je pomoć potrebna, priključenje nekoj grupi koja se bavi određenim aktivnostima i sl.

Prva kategorija je uobičajena za usamljene ljude i vrlo često samo produbljuje usamljenost. Ostale kategorije su uobičajene metode samopomoći koje su najčešće dobre i pomažu. Oko 50 % ljudi kaže da čitaju, slušaju glazbu ili nazovu prijatelja kada su usamljeni.

Usamljenost: kako si pomoći?

Da biste poduzeli nešto u vezi s usamljenošću morate poznavati svoje osobne razloge za usamljenost. Ako osoba kaže: "Ja nemam prijatelja" – što to ustvari znači? Može značiti da ona jednostavno nema dostupnih ljudi u tom trenutku života. Ili može značiti "Ja ne znam kako se sklapaju prijateljstva – ne znam što bih rekla drugoj osobi". Ili može značiti "Ja znam kako se sklapaju prijateljstva, ali se ne mogu primorati da to i učinim" Ili "Bojim se pristupiti drugim ljudima jer se bojim da ću ispasti glupa i nezanimljiva".

Naravno, ovisno o različitim uzrocima usamljenosti, postoje i različiti načini kako se riješiti usamljenosti.

Evo nekih općih savjeta za prevladavanje usamljenosti:

• Ne zaboravite da usamljenost neće zauvijek trajati.
• Tijekom dnevnih obaveza pokušajte pronaći priliku za druženje. Pristupite drugim ljudima. Pokažite im da vas zanimaju.
• Bez obzira na to što ste vjerojatno doživjeli neko razočaranje u prošlosti, pokušajte ne suditi o drugim ljudima na osnovi prošlih iskustava, već upoznavati svaku osobu iz nove perspektive.
• Za bliska prijateljstva je potrebno vrijeme. Nemojte žuriti sa bliskošću. Ostavite i sebi i drugoj osobi vremena za otvaranje i dijeljenje osjećaja.
• Razmislite o svojim očekivanjima. Nemojte misliti da će vam samo intenzivni odnosi s drugim ljudima pomoći da ne budete usamljeni. U korijenima usamljenosti uvijek leži i problem koji imamo sami sa sobom, bilo da je riječ o niskom samopoštovanju, nedostatku vještina komunikacije ili naprosto o tome da ne znamo kako uspostaviti bliskost s drugima.
• Ne vjerujte mitovima da dvoje ljudi koji se vole postaju "jedno". Koliko god ta misao izgledala romantično, Vi jeste i uvijek ćete biti dvije odvojene osobe. Ako očekujete od partnera da čita vaše misli i zadovoljava sve Vaše potrebe ubrzo ćete biti razočarani i usamljeni. Podijelite tu odgovornost na barem nekoliko ljudi u svom životu. Ne odbacujte prijatelje zato što ste zaljubljeni i nemate vremena ni volje odvajati se od svog partnera. Isto tako, ne zaboravite da jedan dio svog vremena trebate provesti i sami. Vrijeme kada niste okruženi drugim ljudima iskoristite da bolje upoznate sebe. Neka to bude prilika za razvijanje lijepog odnosa sa samim/samom sobom, za uspostavu ravnoteže, mira, prepoznavanja i razumijevanje vlastitih emocionalnih potreba.
• Nemojte samo sjediti i vegetirati dok ste sami. Usamljenost je pasivno stanje, a pasivnost podržava usamljenost. Postoje mnoge kreativne i zabavne aktivnosti kojima se možete baviti i kad ste sami. Dajte si vremena da razmislite o tome što bi vas veselilo i onda krenite u akciju. Nastojte ne odlučiti unaprijed kako ćete se osjećati baveći se nekom aktivnošću, jer bi vam se moglo činiti da će sve što budete radili sami biti isprazno i tužno. Provjerite i ustrajte u tome da otkrijete zašto neki ljudi uživaju u samoći.
• Bez obzira na to kako loše se osjećali, usamljenost će se smanjiti ili nestati kad usredotočite pozornost na vlastite potrebe i načine kako ih možete zadovoljiti. Ako budete čekali da osjećaji radosti i ispunjenosti sami dođu može se dogoditi da ćete čekati jako dugo. Ponekad je važno krenuti, čak i kada nam se ne da, a onda osjećaji radosti i ispunjenosti ubrzo stignu za nama.
• Pomažite drugima. Uključite se u neku od organizacija kojih je sada i kod nas sve više, a koje se bave pomaganjem drugim ljudima.
• Nije toliko bitno koliko ljudi imate u životu, nego kakve su kvalitete odnosi koje imate. Pokazuje se da su vještine produbljivanja odnosa i postizanja bliskosti važnije od vještina samog upoznavanja ljudi.