Svađe

Mnogi ljudi smatraju da su svađe i prepirke znak slabosti ili znak propadanja odnosa. Neki misle da dobar odnos karakterizira odsustvo svađa. Neki svjesno izbjegavaju svađanje i popuštaju drugim ljudima, samo da bi zadržali iluziju kako imaju dobre odnose. Međutim, svađe su normalni i neizostavni dio života. Dobri odnosi se od loših ne razlikuju po tome što u jednima ima svađe, a u drugima nema, već u načinu na koji se osobe svađaju, te kako iz svađe izađu.

Rješavanje nesuglasica u našim odnosima s drugim ljudima je vrlo važan dio života. Manje nesuglasice nam mogu pomoći kao vježba za one ozbiljnije, posebno u bliskim odnosima. Ako je svađa u skladu s nekim jednostavnim pravilima ponašanja, može zapravo na više načina doprinijeti kvaliteti i dugovječnosti odnosa.

Sve ovo ne znači da su svađe nešto čemu treba težiti, ali istraživanja ne govore u prilog ideji da oni odnosi u kojima ima svađa propadaju. Zapravo isto toliko odnosa propada zbog obuzdavanja i poricanja neslaganja, koliko i zbog otvorenih sukoba.

Neka vas ne zabrinjava ako se ponekad svađate s bliskim ljudima: to nije ono što će odlučiti o stabilnosti i kvaliteti odnosa. O tome odlučuje način na koji se svađate, kako se odnosite prema svađi kad jednom krene svojim tijekom i kako iz nje izađete.

Ljutnja i agresija – je li to isto?

Ljutnja je neizostavni dio našeg emocionalnog i socijalnog svijeta. Tijekom dana ulazimo u interakcije s različitim ljudima od kojih neke nisu ugodne. Povremeno se ljudi prema nama ponašaju nepravedno, uvrijede nas, iritiraju nas. Ponekad nam čak prijete i napadnu nas.

Ljutnja je normalna, ljudska, emocionalna reakcija koju doživljavaju svi ljudi, bez obzira na dob. Naime, ljutnja je jedna od emocija koje se javljaju unutar prvih nekoliko mjeseci života, što znači da od vrlo rane dobi svi ponekad osjećamo ljutnju.

Ljutnja se općenito smatra negativnom emocijom jer je njezino doživljavanje neugodno. Zato većina ljudi smatra da ne bi trebali osjećati ljutnju, i ne voli biti predmetom ljutnje drugih.

Zašto je to tako?

Prvenstveno zato što ljudi vrlo često miješaju termine ljutnja i agresivnost, a često ih i zamjenjuju. Međutim, razlika između ova dva koncepta vrlo je bitna.

Ljutnja je doživljaj koji se javlja kao reakcija na zamišljenu ili stvarnu nepravdu, bol ili frustraciju. Ljutnja nam pomaže da upoznamo sami sebe. Ona nam pokazuje što nam je važno, jer samo ono što nam je važno će izazvati našu reakciju. Isto nam tako pokazuje što mi osobno doživljavamo kao nepravdu. Ljutnja nas i pokreće. Ona priprema tijelo za konkretnu akciju kroz nutarnje procese koji tijelu daju brzinu, okretnost, spretnost, energiju i snagu potrebnu za reagiranje. Bez tih procesa ne bismo se pokrenuli i rješavali brojne probleme u našem životu. Ljutnja, upravo zbog toga što može biti vrlo snažna, zahtijeva intenzivno i hitno bavljenje problemom i na taj način potiče promjene i komunikaciju. Dakle, ljutnja sama po sebi nije zapravo negativna. Problemi nastaju zbog NAČINA na koje svoju ljutnju izražavamo.

Agresivnost (verbalna ili fizička) je jedan mogući set ponašanja koje koristimo kada smo ljuti, a usmjeren je na izazivanje štete, osvetu ili općenito na nanošenje boli.

Agresija je povezana s nasiljem, kriminalom, zlostavljanjem u obitelji, razvodom braka, nesređenim međuljudskim odnosima, lošijim obavljanjem posla, lošijim zdravljem (glavobolje, visoki tlak, srčani udar...), emocionalnim poremećajima itd.

Agresija kao pogrešni odgovor na osjećaj ljutnje postaje sve veći problem u društvu. Zabrinjavajuće su stope kriminala, ubojstava, zlostavljanja u obitelji, silovanja. Čak i u krugu obitelji – tamo gdje bismo trebali imati svoj mali zaklon, sigurno mjesto – i tamo je previše nasilja. Već i mala djeca pokazuju agresivno ponašanje. Agresivna djeca obično dolaze iz "razbijenih", agresivnih, nasilnih domova. U sklopu jednog psihološkog istraživanja, 69 posto muškaraca i 56 posto žena izjavilo je da bi - kad bi mogli bez ikakvih posljedica - pritisnulo  tajni gumb kojim bi eliminirali svaku osobu koju požele eliminirati!

Možemo li kontrolirati svoju ljutnju tako da je ne izrazimo kroz agresiju ?

Osjećati ljutnju je normalno i to se događa svim ljudima. Ljutnja je snažna emocija i nije ju lako kontrolirati, pogotovo ako nas tome nitko nije naučio, ili nas je naučio krivo. Međutim, možemo naučiti dobre, korisne načine kako se nositi s osjećajem ljutnje, koji neće škoditi ni nama niti ljudima oko nas.

Osjećaj ljutnje nikada nije opravdanje za agresiju. Učeći kontrolirati ljutnju izbjegavamo to da ljutnja počne kontrolirati nas i naš život.

Ako nismo naučili kako se nositi na konstruktivan način s ljutnjom vjerojatno je da ćemo upasti u jednu od dvije poznate kategorije :

GUTAČI ili EKSPLOZIVCI

Gutači se nisu riješili ljutnje, oni su je potisnuli i zapravo su opasni pretis lonac koji bi kad-tad mogao eksplodirati.

Eksplozivci su oni kod kojih je osjećaj ljutnje čvrsto povezan s agresivnim ponašanjem. To ostavlja malo vremena za razmišljanje o izbjegavanju agresije – lavina jednostavno krene i poruši sve pred sobom.

Kako biti ljut, a ne biti agresivan?

Svatko može biti ljut. To je lako. Ali biti ljut na pravu osobu, do pravog stupnja, u pravo vrijeme, s pravim razlogom i na pravi način – to nije lako. Aristotel

1. Izbjegavajte, ako možete, situacije u kojima ste bili agresivni. Zabilježite i zapamtite što je to što Vas može "izbaciti iz takta" i kako obično reagirate kad vam se "smrači pred očima". Zatim se zapitajte jeste li mogli reagirati drugačije u tim situacijama i kakve je posljedice imala agresija za Vas, za drugu osobu i za odnos.
2. Smanjite količinu bijesa tako što ćete se na vrijeme maknuti iz situacije, zatražiti stanku ili "time-out" da biste se smirili te da ne biste pribjegli agresiji.
3. Razmišljajte o nepovoljnim učincima agresivnog ponašanja. Kažite sebi: "Nije to toliko važno da bi oko toga postao nasilan". Agresija ruši i ostavlja za sobom samo pustoš.
4. Razmislite o tome što se događa i probajte shvatiti motive ili stajališta drugih ljudi. Većina ljudi nas ne pokušava namjerno uvrijediti nego govore o sebi i problemima koje imaju. Sretan i zadovoljan čovjek je smiren i nema razloga napadati ili vrijeđati.
5. Trenirajte empatiju i toleranciju za ljudske slabosti. Ponašajte se prema drugima onako kako želite da se drugi ponašaju prema Vama.
6. Slušajte druge ljude. Slušajte s pažnjom. Često se naljutimo jer smo pogrešno shvatili namjeru ili riječi druge osobe.
7. Učite razgovarati o svojim osjećajima. Učite koristi riječi umjesto uvreda ili šake. Učite kako riječima iskazati kritiku, nezadovoljstvo, frustraciju, ljutnju ili razočaranje. Ako ne znate kako, potražite pomoć bliskih ljudi ili stručnjaka.
8. Naučite pregovarati. Rješenje mnogih problema je u kompromisu, a ne u nasilnom istjerivanju vlastite volje.
9. Družite se s ljudima koji su smireni i koji nisu skloni agresivnim ispadima. Ukoliko ste okruženi ljudima koji su agresivni postoji mogućnost da ćete i sami postati agresivni. Birajte prijatelje pažljivo.
10. Objasnite sebe i pokušajte razumjeti druge ljude. Ako imate težak dan i to kažete osobi s kojom razgovarate, Vaša će se nervoza pripisati teškom danu, a ne nepoštovanju i bezobrazluku. Isto tako, ako je netko prema Vama nervozan, probajte prvo pomisliti na to da je ta osoba imala težak dan ili neki drugi problem, a ne da Vas samo pokušava uvrijediti.
11. Ne maštajte o osveti i nemojte biti zaokupljeni situacijom ili osobom koja Vas je naljutila. Pretjerano razmišljanje o tome može samo povećati Vaš bijes.
12. Radite na povećanju samopoštovanja. Što je čovjek samopouzdaniji to će ga manje pogađati kritike ili odbacivanje drugih ljudi. Što se manje osjećamo povrijeđeno to ćemo manje biti ljuti. Samopouzdana osoba prihvaća sebe pa je tako i tolerantnija prema drugima i bolje prihvaća druge ljude.
13. Učite opraštati. Opraštate zbog sebe, ne zbog osobe koja Vas je povrijedila. Oprostiti znači prestati mrziti i prestati biti zarobljen bijesom prema drugoj osobi. Oprostiti ne znači zaboraviti, ne znači reći da druga osoba nije pogriješila i nije dopuštenje da se uvreda ili nanesena bol može ponoviti.

Tipovi svađalica

Duga svađa znak je da su obje strane u krivu. Voltaire

 1. Ubojica karaktera

Ako se svađate tako da odmah napuštate temu svađe i umjesto toga napadate osobu s kojom se svađate, to svakako nije dobro. Na primjer: "Ne slažem se s time što govoriš, ti si uvijek tako sebičan i bezobrazan. Zapravo si ti jedan sebičnjak."

2. Uragan

Ako kada se naljutite tako jako eksplodirate i toliko ste opaki da iza sebe ostavljate samo pustoš, to sigurno ubija odnos s drugom osobom.

3. Pretis lonac

Ako se počnete svađati pa onda tijekom svađe odustanete (Da, da, dobro, kako god ti hoćeš…), tada zapravo samo pospremite gorčinu i izvadite je u sljedećoj svađi, destruktivni ste i zacijelo Vam se događa da pretjerano reagirate jer u sebi imate nagomilane gorčine i bijesa. To izgleda kao da krenete ubijati komarca puškom. Takva reakcija je nesrazmjerna i neprimjerena, pogotovo iz perspektive druge osobe ("komarca"). Zapravo ste pretis lonac sa začepljenim ventilom jer ste se tijekom svađe radije ugrizli za jezik nego primjereno i odlučno zauzeli za sebe. Taj nagomilani bijes mora na kraju negdje izaći, a kada počne izlaziti tada zvučite kao netko tko je poludio zbog trivijalne i beznačajne stvari.

4. Izbacivač

Ako mislite da je dobro ravnati se prema onoj "Što na umu, to na drumu", odnosno da biste trebali moći u odnosu s bliskim ljudima izbaciti sve iz sebe, sve što vam leži na duši, svaki osjećaj i misao koji vam padnu na um, vjerojatno nećete postići baš dobre rezultate. Svi mi imamo iskustvo da smo uzrujani izgovorili nešto što se u nekom trenutku činilo kao prava ideja. Kasnije, kada smo se smirili, shvatimo da te misli nismo trebali izgovoriti iz nekoliko važnih razloga, od kojih je najmanje važan taj da tako uopće ne mislimo. Dobar je osjećaj izbaciti bijes iz sebe i osjećati se nadmoćno, ali od toga nema nikakve koristi, a može nanijeti odnosu štetu koja ponekad može biti trajna. Izbacivanje bijesa iz sebe ne mora biti samo verbalno. Zalupiti drugoj osobi vrata u lice, proliti joj piće u lice, poklopiti slušalicu ili demonstrativno izletjeti van iz prostorije, mogu biti jednako loše poruke.

5. Mrgud

Ako se nakon sukoba ne možete prestati mrgoditi na drugu osobu i početi obnavljati odnos, isto ne postupate dobro. Zapravo, kvalitetno se svađati znači dovesti u ravnotežu sebe i dopustiti drugoj osobi da učini to isto. 

Što ako je netko u vašoj okolini agresivan?

1. Ako vam netko ozbiljno prijeti ODMAH se maknite iz situacije. Bježanje od nasilja je nešto najpametnije što možete napraviti. Obratite se policiji i ne pokušavajte rješavati nasilje nasiljem.
2. Ako je druga osoba samo vrlo neugodna, a nije opasna, izbjegavajte provoditi vrijeme s njom. Podijelite svoju zabrinutost s drugim ljudima s kojima se dobro slažete.
3. Vježbajte kod kuće kako se zauzeti za sebe i što odgovoriti ili napraviti kada netko postane neugodan prema vama ili vas počne vrijeđati.
4. Naučite prepoznavati upozoravajuće znakove agresije.
5. Potražite stručnu pomoć ako ste žrtva agresije. Upamtite – najvažnije je da se s tim ne nosite sami.

Koji su to upozoravajući znakovi?

1. Osoba ima "kratak fitilj". Svakodnevno je nervozna i lako se razbjesni.
2. Osoba je sklona prijetiti fizičkim obračunom.
3. Osoba je sklona alkoholu ili drogama.
4. Osoba ulazi u opasne ili riskantne situacije (npr. prebrza vožnja).
5. Osoba ima već povijest agresivnog ponašanja, često uključivši i ono prema životinjama.
6. Osoba nosi oružje i fascinirana je oružjem.
7. Osoba se druži s agresivnom skupinom.
8. Osoba je i sama bila žrtvom nasilja.

Svađanje – na što posebno paziti?

Za svađu je potrebno dvoje, a samo jedan da je završi. Španjolska poslovica

Zadržite kontrolu nad sobom

Što to znači? Ako se počnete prejako uzrujavati vrijeme je za pauzu. Ništa dobro ne možemo postići jako ljuti i uznemireni. Pitanje koje morate sebi postaviti je želite li riješiti problem ili srušiti odnos zlobnim napadima, osvećivanjem i agresijom? Međuljudski odnosi nisu natjecanje u kojem jedan pobjeđuje, a jedan gubi. Ako imate takav stav nikada nećete iskusiti užitak pobjede jer ravnoteža i mir dolaze iz dobrobiti odnosa, a ne premoći jedne osobe nad drugom. Ako osjetite da postajete prejako uzrujani tijekom svađe, zatražite stanku i vratite se opet nakon što ste se smirili i razmislili.

Svađajte se u privatnosti

Svađanje pred drugim ljudima ili na javnom mjestu nije preporučljivo, jer smo svi osjetljiviji na kritiku ako je ona javna i vjerojatno ćemo brzo pretvoriti svađu u nastojanje da pobijedimo drugu osobu, bez obzira na sredstva koja ćemo pritom koristiti. Isto tako, roditelji – nikada se ne svađajte pred djecom. Lako je izgubiti samokontrolu, a taj će ih prizor emocionalno raniti. Žustre svađe pred djecom oblik su zlostavljanja.

Priznajte kada pogriješite

Ponekad je teško priznati da smo napravili nešto pogrešno. Često je lakše smisliti razloge zašto smo baš to učinili i braniti se. Bolje je priznati pogrešku, ispričati se i prebroditi taj trenutak. Druga osoba obično više poštuje ispriku nego uporno branjenje pogreške.

Držite se teme

Ne izvlačite staru gorčinu ili druge probleme koji nemaju veze s onim o čemu se razgovara. Postavite granice oko teme tako da se ne pretvori u "švedski stol" po kojem ćemo birati čime sve možemo mi povrijediti drugu osobu ili ona nas. Jako je važno rješavati jednu po jednu stvar koja nas muči.

Budite realni

To znači ne govoriti o simptomima, nego o uzrocima. Razmislite prije svađe o tome što vas zapravo muči, posložite svoje misli ili ćete izaći iz svađe još nezadovoljniji.

Izbjegavajte napad na osobu

Ostanite usmjereni na temu i pazite da pritom ne krenete u napad na drugu osobu. Kada smo u svađi i ne možemo se sjetiti realnih argumenata može nam se dogoditi da kliznemo u napadanje druge osobe, i to upravo tamo gdje znamo da je ona osjetljiva. Nikada ne smijemo zaboraviti da je pravi cilj svađe rješavanje problema, a ne pobjeđivanje bez obzira na korištena sredstva. Progutajte gorke riječi i čestitajte sami sebi na uspjehu.

Budite usmjereni na cilj svađe

Razmislite o tome što želite postići svađom. Ako nemate cilj na pameti nećete nikada znati jeste li ga postigli ili niste.

Dopustite drugoj osobi da se dostojanstveno povuče

Kako svađa završi je izuzetno važno. Prepoznajte kada druga osoba pruži maslinovu grančicu – na primjer tako što se ispriča ili našali.

Naučite razlikovati bitno od nebitnog

Svaka stvar oko koje nastane neslaganje nije smak svijeta. Ne morate se strašno razbjesniti baš svaki put kada vam nešto ne paše. Dajte si malo vremena prije nego što započnete svađu kako biste razmislili o tome je li tema vrijedna spomena.

Postavite vremenski limit svakoj svađi

Nemojte dopustiti da svađa traje unedogled. Sutra je novi dan i možete nastaviti razgovor hladnije glave i mirnijih živaca. Na taj ćete način izbjeći i jaku uzrujanost zbog koje ćete teško zaspati te upropastiti i sljedeći dan.

Nemojte biti pretjerano kritični

Nema ništa loše u tome da jedna osoba prigovori drugoj zbog nekih djela ili stajališta – ako je namjera tih prigovora poboljšanje odnosa. No ako postanete opsjednuti time da radije otkrivate mane i nedostatke druge osobe, a ne njezine vrijednosti, onda namjera nije poboljšanje odnosa. Isto tako ako stalno drugoj osobi govorite "trebala bi…" šaljete joj poruku ne samo da se s njom ne slažete, nego joj govorite i da je pogriješila. Morate znati da kritiziranje prelazi u naviku i kad jednom počnete teško je prestati. Za mnoge ljude kritiziranje je postalo glavni način komuniciranja. Probajte se prisjetiti kada ste zadnji puta kritizirali bliske ljude, a kada ste ih pohvalili ili rekli nešto pozitivno. Isto tako, često ljudi uzvraćaju kritikom na kritiku. Na primjer druga vam osoba kaže da ste zakasnili. Umjesto da saslušate poruku, odmah krećete u protunapad: "Ne mogu vjerovati da možeš to reći. Baš nikada ne napraviš ono što kažeš. I kad sam te molila da mi doneseš onu knjigu nisi to napravila."

Nastojite vježbati zaboravljanje i oprost

Nemojte biti kao banka podataka o greškama, propustima i nedostacima drugih ljudi. To će vas učiniti pesimističnima prema životu općenito. Opraštajte i ostavljajte za sobom gorčinu. Ne zbog drugih ljudi, nego zbog sebe.

Potražite stručnu pomoć ako vidite da su se vaše svađe s drugim ljudima pretvorile u emocionalno ili čak fizičko zlostavljanje. Svađa je normalni, sastavni dio svakog odnosa ali ona ne smije uključivati: vikanje, psovanje, ponižavanje, nazivanje pogrdnim imenima ni bilo kakav oblik fizičkog nasilja.