Jeste li emocionalno ovisni?

Pregledajte neke znakove koje bi mogli doživljavati I OZNAČITE ONE KOJI SE ODNOSE NA VAS:

1. Imate intenzivne strahove od napuštanja ili odbacivanja
2. Gotovo stalno se oslanjate na druge (roditelje, partnera) što se tiče financijske podrške i brige
3. Osjećate bespomoćnost kada trebate nešto učiniti posve sami
4. Gotovo stalno uključujete druge u donošenje odluka ili izradu planova, čak i onih najmanjih
5. Tražite stalno ohrabrenje od drugih
6. Fokusirani ste na ugađanje drugima
7. Jako ste osjetljivi na kritiku
8. Osjećate intenzivan strah da ćete razočarati druge
9. Nemate jasne granice prema drugima
10. Osjećate neugodu kada pomišljate na osamostaljivanje

AKO STE OZNAČILI 3 ILI VIŠE OD NAVEDENIH ZNAKOVA, VJEROJATNO IMATE PROBLEMA S EMOCIONALNOM OVISNOŠĆU.

POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ AKO ZNAKOVI KOJE IMATE ZNAČAJNO NARUŠAVAJU VAŠ OSOBNI, OBITELJSKI ILI PROFESIONALNI ASPEKT ŽIVOTA.

Jeste li u osobito teškom procesu žalovanja?

Pregledajte neke znakove koje bi mogli doživljavati I OZNAČITE ONE KOJI SE ODNOSE NA VAS:

1. Smrt bliske osobe, razvod braka/partnerskog odnosa ili gubitak posla
2. Značajne promjene u apetitu
3. Značajne promjene u spavanju
4. Preplavljenost snažnim osjećajem krivnje 
5. Loša koncentracija i pamćenje
6. Nesposobnost da ostanete fokusirani na svakodnevne zadatke
7. Nekontrolirano plakanje
8. Nemate podršku drugih oko sebe, razumijevanje i utjehu 
9. Izbjegavate žalovanje, ne želite razgovarati o tome što se dogodilo
10. Koristite alkohol, lijekove, ilegalne droge da bi izbjegli osjećaje i razmišljanja o gubitku kojeg ste doživjeli

AKO STE OZNAČILI 4 ILI VIŠE OD NAVEDENIH ZNAKOVA, VJEROJATNO IMATE TEŽAK PROCES ŽALOVANJA.

POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ AKO ZNAKOVI KOJE IMATE ZNAČAJNO NARUŠAVAJU VAŠ OSOBNI, OBITELJSKI ILI PROFESIONALNI ASPEKT ŽIVOTA.

Imate li problema s roditeljstvom?

Pregledajte neke znakove koje bi mogli doživljavati I OZNAČITE ONE KOJI SE ODNOSE NA VAS:

1. Stalni osjećaj neadekvatnosti u roditeljskoj ulozi
2. Neuspjeh u postavljanju granica s djetetom
3. Snažne emocionalne reakcije na djetetov neposluh
4. Pretjerano ugađanje djetetu praćeno s oštrim zabranama i drugim disciplinskim mjerama
5. Nedostatak znanja o razvoju djece
6. Nakon djetetovog neposluha gubitak kontrole dovodi do emocionalno zlostavljajućeg ponašanja
7. Nakon djetetovog neposluha gubitak kontrole dovodi do fizičkog zlostavljanja (npr. guranja, povlačenja, čupanja, pljuskanja, udaranja…)
8. Neefikasne roditeljske vještine dovode do problema i u partnerskom/bračnom odnosu
9. Osjećaj odvojenosti/distance od djeteta
10. Osjećaj da ne uspijevate organizirati kvalitetno provedeno vrijeme sa svojim djetetom

AKO STE OZNAČILI 3 ILI VIŠE OD NAVEDENIH ZNAKOVA, VJEROJATNO IMATE PROBLEMA S RODITELJSTVOM.

POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ AKO ZNAKOVI KOJE IMATE ZNAČAJNO NARUŠAVAJU VAŠ OSOBNI, OBITELJSKI ILI PROFESIONALNI ASPEKT ŽIVOTA.

Imate li značajnih obiteljskih problema?

Pregledajte neke znakove koje bi mogli doživljavati I OZNAČITE ONE KOJI SE ODNOSE NA VAS:

1. Članovi obitelji doživljavaju često međusobno nerazumijevanje
2. Članovi obitelji nemaju povjerenja i poštovanja jedni prema drugima
3. Članovi obitelji imaju različita razmišljanja o važnim temama
4. Postoje duža razdoblja bez komunikacije među članovima obitelji
5. Komunikacija između članova obitelji sadrži obilje okrivljavanja, ponižavanja i podcjenjivanja
6. Svađe ponekad završe gubitkom kontrole zbog kojeg dolazi do emocionalnog ili fizičkog zlostavljanja
7. Zlouporaba alkohola i/ili ilegalnih droga prisutna je kod jednog ili više članova obitelji
8. Članovi obitelji ponavljano doživljavaju osjećaje tuge, frustracije i beznadnosti vezane uz međusobne odnose 
9. Članovi obitelji se osjećaju ljuti, prestrašeni ili uznemireni kada su u kontaktu jedni s drugima
10. Osjećaj stresa koji izazivaju obiteljski odnosi negativno utječe na doživljavanje lijepih stvari u životu i uživanje u životu.

AKO STE OZNAČILI 3 ILI VIŠE OD NAVEDENIH ZNAKOVA, VJEROJATNO IMATE ZNAČAJNIH OBITELJSKIH PROBLEMA.

POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ AKO ZNAKOVI KOJE IMATE ZNAČAJNO NARUŠAVAJU VAŠ OSOBNI, OBITELJSKI ILI PROFESIONALNI ASPEKT ŽIVOTA.

Nagriza li ljubomora vaš odnos?

Pregledajte neke znakove koje bi mogli doživljavati I OZNAČITE ONE KOJI SE ODNOSE NA VAS:

1. Opsesivno razmišljanje o tome da je partner nevjeran
2. Špijuniranje partnera
3. Zabranjivanje nekih aktivnosti partneru iz straha da će biti nevjeran
4. Često optuživanje i okrivljavanje partnera za nedostatak iskrenosti
5. Doživljavanje bijesnih ispada, koji uključuju oštro kritiziranje partnera, a ponekad i oštećivanje predmeta udaranjem ili bacanjem
6. Osjećanje intenzivnog straha od napuštanja, gubitka partnera ili nevjere partnera
7. Nemogućnost razlikovanja između racionalnih i iracionalnih misli i osjećaja vezanih uz nevjeru partnera
8. Iskustva povrijeđenosti i napuštanja u prijašnjim odnosima u prošlosti
9. Osjećanje bespomoćnosti i tjeskobe vezno uz budućnost odnosa
10. Razmišljanja o osveti ili poduzimanje radnji koje imaju za svrhu osvećivanje

AKO STE OZNAČILI 3 ILI VIŠE OD NAVEDENIH ZNAKOVA, LJUBOMORA VJEROJATNO NARUŠAVA VAŠ ODNOS.

POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ AKO ZNAKOVI KOJE IMATE ZNAČAJNO NARUŠAVAJU VAŠ OSOBNI, OBITELJSKI ILI PROFESIONALNI ASPEKT ŽIVOTA.

Ana Kandare Soljaga

My name is Ana Kandare Soljaga, and I was born in the city of Rijeka, the principle seaport of Croatia, in 1973. The language of my elementary and high school education was Italian. I studied Psychology at the University of Rijeka, from which I graduated with honors in 1996.

That year I was also awarded a scholarship by the university's Department of Psychology for a full-time study program in Person–Centered Approaches to Counseling. Following my completion of that program, I was awarded my Diploma in Counseling. The scholarship was co-financed by the Republic of Croatia's Ministry of Science and the University of Strathclyde in Glasgow, Scotland.

During my studies in Glasgow I also worked alongside the team of experts who ran Zero Tolerance, a major national program to protect women and children from abuse.

Upon completion of my studies in Glasgow, I started working in the Department of Psychology at the University of Rijeka, where I was part of the team that originated the first Student Counseling Center in Croatia. I spent five years developing the Center, doing individual and group counseling, before I started my private practice.

Throughout and beyond my university education, I worked as a volunteer in some of the largest psychiatric facilities in Croatia, as well as in a home for abandoned children. I belong to the first generation of experts in Croatia to have been educated in the field of protecting children from abuse. I was also one of the first experts in Croatia to form and run for several years an education program for psychologists, preschool and elementary school teachers that focused on recognition and procedures for protecting children from neglect and abuse. This educational program was included on the list of those supported by the State Institute for the Protection of Family, Maternity and Youth, as well as by the Republic of Croatia's Ministry of Education.

I obtained my Master's and Doctor's degree in Psychology from the University of Zagreb (the largest university in Croatia, and–being founded in 1669–the oldest continuously operating university in all of southeastern Europe).

I have been working exclusively in my private practice since the beginning of 2002. A licensed psychologist, I offer psychological help and counseling for individuals, couples and families, as well as psychodiagnostics and career choice counseling.

In collaboration with school psychologists and local authorities, I founded and ran for many years a program that offered free psychological help for socially endangered teenagers.

I regularly hold lectures for parents of teenagers, and often give motivational speeches for teenagers, as well as talks for adults on topics covering a broad range of fields of psychology.

I am the author of two self-help books, both published by Znanje, the largest publishing house in Croatia: Teenagers: A Practical Guide for Parents (2014) and Infidelity: A Guide for Coping and Prevention (2016).

Infidelity was also published in Serbia, in December 2016, by Laguna, the largest publisher in Serbia.

Teenagers will be published in Slovenia, in October 2017, by Mladinska knjiga, the largest publisher in that country.

Both of my book books are bestsellers throughout Croatia, receiving attention across all of the country's media. I am a regular guest on leading Croatian talk shows, and the subject of many extensive articles and interviews by leading Croatian newspapers, magazines, and websites. I have also written for such international magazines as Cosmopolitan, Lisa, Gloria and Story. 

Kompas

Kad pomisliš da si se izgubio
Sjeti se
Nisi li možda svoj kompas nekom dao
Vrati ga sebi
U ruke svoje
I usmjeravaj onako kako tebe vuče.

j.v.

Klavir

Postoje u osobi točke
Kao tipke klavira
I nije svaka ista
Ovisno koju se takne
Tako i svira
Bijele i crne
Kao dan i noć
I tako na površinu izlazi
Slabost ili Moć.
Kao što netko u tebi tvoje tipke dira
Tako i tvoja Duša drugi klavir svira.

j.v.

Živim li život koji ima smisao i svrhu?

Vjerojatno mnogi od nas dođu do neke točke u životu gdje se propituju: «Ima li moj život smisao, svrhu, značenje, ili je samo rutina, obaveze, stres?»

Dobro je povremeno u životu propitati sebe, a ne se samo prepuštati okolnostima.

Evo nekih pitanja koja vam mogu pomoći u tom propitivanju:

Koje su moje najvažnije životne vrijednosti? Jesam li im vjeran? Živim li u skladu s tim vrijednostima?

Imam li neke životne ciljeve koje sam želio postići, ali sam ih putem zaboravio? Jesam li se zbog stresa i razočaranja promijenio i prestao vjerovati u svoje snove i planove?

Što me usrećuje? Kako bi izgledao jedan dan u mom životu u kojem bih bio stvarno, duboko i istinski sretan?

Koja je osnovna svrha mog života? Što mi je najvažnije? Što me ispunjava i daje mi smisao?

Što je za mene uspjeh? Smatram li sebe uspješnim? Ako ne, zašto?

Je li me briga kako moj život utječe na one oko mene? Obogaćujem li živote ljudi oko sebe moje obitelji, prijatelja, zajednice u kojoj živim? Činim li razliku svojim ponašanjem i trudom?

Živim li svoj život sudjelujući u životu drugih, ili živim život drugih, povremeno sudjelujući u svom vlastitom životu?

Znam li koje su moje vještine i talenti, u čemu sam dobar i što mi ide?

Što činim sa strašću i veseljem?

Što želim od budućnosti? VJEŽBA

Nacrtajte svoju ŽIVOTNU LINIJU – na jednom kraju je rođenje, na drugom smrt. Označite te točke s POČETAK i KRAJ.  Označite crtom svako desetljeće života. Označite sa SADA gdje se upravo nalazite, sadašnjost.

Fokusirajte se na događaje kada ste imali značajan rast, osobnu transformaciju, veliki životni događaj, ostvarivali ili postigli važan cilj i neke druge događaje u životu koji su vas duboko promijenili na druge načine. Upišite ih na liniju.

Iza toga, zamislite svoj život u budućnosti, duž nacrtane linije. Koje značajne TOČKE na putu ŽELITE dosegnuti u budućnosti? Upišite ih. Neka vam u tome pomognu sljedeća pitanja:

Što bih željela postići između ___ godine i ___ godine?

Što bih voljela napraviti do ___ godine?

Što bih htjela biti do ___ godine?

Što bih htjela imati do ___ godine?

Gdje bih htjela biti do ___ godine?

Kako bih se htjela osjećati do ___ godine?

Kako bi voljela da izgleda jedan moj dan, u kojem sam sretna, svaku godinu života preda mnom?

Ovo nisu definitivne odluke niti fiksni ciljevi, opustite se i zapišite ono što želite, bez previše razmišljanja. Maštajte. Ne treba sve što želite biti razumno niti praktično. Isto tako, nemojte upisati nešto što se sigurno ne može ostvariti. Nemojte gledati samo u posao, nego i u odnose, financijska postignuća, osobni razvoj i slično.

Kada završite, možda ćete primijetiti da prošlost ima razna događanja, razne ste stvari upisali, ali budućnost je skoro posve prazna. To je samo po sebi već značajan podatak za vas.  Ljudi koji dobiju ono što žele – znaju što je to što žele.

Nemojte odmah završiti ovu vježbu, nego joj se vraćajte i nadopunjujte je. Brusite fokus na svoje želje i ciljeve, tako što ćete aktivno razmišljati o njima.

Razvod FAQ

1. Koje su tipične reakcije djeteta na razvod roditelja i o čemu one ovise? Je li im moguće doskočiti i kako ih ublažiti? 

Na razvod roditelja djeca najčešće reagiraju  intenzivnim stresom, tugom i zbunjenošću. Nesigurnost i strah su također veliki. Svijet kakvog su poznavali raspada se i dolazi jedan nepoznati i novi. Strah i nesigurnost koje osjećaju posljedica su tog prijelaza iz poznate zone u nepoznatu i pojavljuju se neovisno o tome je li prethodna obiteljska situacija bila ugodna ili neugodna za djecu. Uz to se kod njih, bez obzira na dob, na pomisao o razdvojenom životu roditelja javljaju i nesigurnost, ljutnja,  ali i pitanje – jesu li oni nešto krivi i jesu li nekim svojim ponašanjem mogli spasiti obitelj? Također, djeca se pitaju hoće li uspjeti zadržati ljubav roditelja ili će je razvodom izgubiti.

Ove strahovi i brige ne mogu se posve izbjeći, ali mogu varirati u svom intenzitetu. Što se roditelji bolje postave prema cijeloj situaciji, to će ove neugodne i teške emocije biti manje.

2. Kako bi se roditelji trebali ponašati u takvoj situaciji?

Bilo bi dobro da roditelji ponude djeci zajedničko objašnjenje odluke o razvodu, i ako je ikako moguće, da se unaprijed slože oko njega i ustraju u njemu. Objašnjavajući razloge razvoda, važno je da iskažu poštovanje jedan prema drugome. Važno je djeci pomoći u izražavanju osjećaja. To mogu najlakše učiniti na sljedeći način:
-    Pažljivo ih slušati
-    Pomoći im pronaći prave riječi za ono što osjećaju
-    Potaknuti ih da budu iskreni tako što ih se neće osuđivati bez obzira na to što osjećaju
-    Pokazati im da ih se razumije

Uspiju li roditelji u naumu da uvjere djecu – svojim riječima i postupcima - da se u njihovoj ljubavi prema njima ništa nije promijenilo, ostvarili su važan cilj.  Planiranje i organiziranje života također umnogome pridonosi osjećaju sigurnosti kod djece, pa s njima treba podijeliti osnovne praktične informacije o aspektima života koji ih se tiču, kao što je na primjer gdje će stanovati, kada će i gdje viđati drugog roditelja, što će biti sa školom i vanškolskim aktivnostima i sl. Uvijek kada znaju što mogu očekivati djeca se osjećaju sigurnije. Održavanje rutine života podrazumijeva i poštivanje pravila, nagrađivanje i disciplinu.

3. Koje su najčešće pogreške koje roditelji rade?

Roditelji mogu učiniti puno toga što će umanjiti negativne učinke razvoda na djecu. Osnovni princip je da će dječju patnju smanjiti tako što će im dobrobit djece stalno biti osnovni prioritet, ispred međusobnih obračuna, netrpeljivosti i želje za osvetom. Pritom, roditelji često nisu niti svjesni koliko su upleli djecu u međusobne prepirke i negativne emocije koje imaju jedno prema drugome. Djeca osjećaju puno i vide puno, puno više nego što se to čini. Čak i sasvim mala djeca, ili naizgled isključeni tinejdžeri. Nekoliko važnih područja gdje roditelji najčešće griješe su: otvoreno izražavanje negativnih informacija o drugom roditelju, manipuliranje vremenom koje će dijete provesti kod drugog roditelja te manipuliranje s obavezama prema djetetu. Ovo zadnje odnosi se najčešće na neizvršavanje nekih obaveza dok je dijete kod roditelja, poput kupanja djeteta, davanja lijekova, izvršavanja školskih obaveza, određivanja vremena za igru ili izlaske, te praćenja izvršavanja zadanih obaveza poput pranja zubi ili pospremanja vlastitih stvari. Naravno, ako se dijete kod jednog roditelja posve raspusti, drugi će roditelj imati stalno teškoća u uspostavljanju odgojnih zadataka, što će mu stvarati probleme i remetiti roditeljsku ulogu.

Pored toga, roditelji znaju jako pogriješiti i time što pred djecom pokazuju ili ne uspjevaju prikriti vlastitu emocionalnu nestabilnost. Nekontrolirana emocionalna stanja roditelja jako plaše djecu, jer su djeci potrebni stabilni i zreli odrasli koji «čvrsto drže kormilo», izgledaju kao da će biti sve u redu, kao da znaju što rade i mogu izaći iz svega toga što se događa. Ako je roditelj izgubio kontrolu nad situacijom i samim sobom, djeca će biti posve izgubljena.

4. Koje su najčešće negativne poslijedice na dijete? Jesu li one neizbježne?

Djeca se povuku u sebe i sve osjećaje proživljavaju sami. To je jako štetno za njihov psihološki razoj. Naravno, ta je reakcija djece posve razumljiva, jer je jako teško biti između zaraćenih roditelja, čak i ako su oni naizgled pristojni jedno prema drugome. Djeca osjećaju i ono neizgovoreno, pa se zato često, da bi izbjegli probleme, zatvaraju u sebe, prešućuju stvari i lažu. Čine to najčešće jer se boje naljutiti roditelja, razočarati ga, rastužiti ili na neki drugi način uznemiriti. Razvod je teško iskustvo za djecu svih dobi, ali prolaziti razdvod roditelja sami u svojoj glavi posebno je teško iskustvo koje ostavlja posljedice ponekad i za cijeli život.

5. Postoji li razlika u načinu na koji djevojčice i dječaci reagiraju?

Ne bih rekla da postoji neka razlika samo ovisno o spolu. Više postoji razlika u karakteru djece, u smislu da dijete bira karakterno najprijemčljiviji način na koji se nosi sa situacijom. Na primjer, karakterno introvertno dijete biti će tiho i povučeno u svojoj sobi, te će svoju tugu i strah dijeliti s tek jednom osobom, ako takvu osobu ima u životu. Ekstrovertna djeca će tugu «liječiti» druženjima s puno druge djece, brojnim aktivnostima i čestim izbivanjima iz kuće.

Ponekad društvena očekivanja mogu usmjeravati reakciju djece ovisno o spolu, pa će tako dječaci manje plakati i biti agresivniji, a djevojčice više biti tužne i plakati. Srećom, to sve manje vidim. Grozno je djecu opterećivati zastarjelim društvenim pravilima, koja su još uz to i štetna.

6. Koja je kritična dob za doživjeti iskustvo razvoda roditelja?

Uobičajeno kritična razdoblja za loša životna iskustva, poput razvoda roditelja, su razdoblje do pete godine života i tinejdžerske godine. To je zato što se u tim razdobljima događa intenzivan razvoj mozga, tijekom kojega je mozak djeteta poput spužve, koja upija sve oko sebe. Tako će se okolnosti u kojima dijete živi kroz te godine snažno urezati u njegov mozak i utjecati na njega kroz čitav život. Ono što je naučeno u to vrijeme intenzivnog razvoja mozga teško se zaboravlja.

7. Koji je najbolji «aranžman» života za dijete?

Nema univerzalno najboljeg «aranžmana» života za dijete. Svaka je obiteljska situacija priča za sebe, i tu različitost je jako važno poštivati. Općenito gledajući, najbolji «aranžman» za dijete su sretni roditelji, koji imaju kapaciteta za dijete i ne bave se osvetama, pakostima i kritiziranjem drugog roditelja, nego djeci pokazuju da je u životu moguće i važno pronaći svoju sreću, čak i nakon što doživimo nesupjeh ili pogriješimo.

8. Što učiniti kada primijetimo da se dijete teško nosi sa situacijom?

Potrebno je potražiti pomoć psihologa ako roditelji kod djece uoče: probleme sa spavanjem ili promjene u hranjenju koje traju više od dva tjedna. Zatim, na potrebu za stručnjakom mogu ukazivati i: loša koncentracija, pad ocjena ili problemi u ponašanju u školi, korištenje droga ili alkohola, samoozljeđivanje, nekontrolirani napadi ljutnje i agresije ili povlačenje od obitelji.

Odluka

Život je sve nešto iz početka.
Jučer i prekjučer sutra ne vrijede.
Nema na svijetu dva ista petka,
dvije iste nedjelje,
dvije iste srijede.
Pa čemu onda razočaranja?
Ako je jedna ljubav - ćorak,
Odmah se drukčije i ljepše sanja.
I kad si najviše tužan i gorak
nekih se novih očiju sjetiš
i shvatiš da letiš… divnije letiš.
Ko je to vidio da dječak pati?
Da kunja kmezav i da plače?
Svaki put moraš iznova znati
da voliš bolje, da voliš jače.
Ne da se vadiš.
Ne da se tješiš.
Već da se istinski do neba smiješiš.
Nema na svijetu dvije iste srijede,
dva ista utorka,
dva ista petka.
Sve nove ljubavi drukčije vrijede.
Živi se svaki put iz početka.
Živi se da se nikad ne pada.
Da budeš snažniji posle oluje.
I da se u tvom srcu već sada
Stotinu zlatnih zvijezda unaprijed čuje.

Miroslav Antić

Tinejdžeri: Praktični vodič za roditelje

O knjizi

"Mnogim roditeljima ova knjiga donijet će olakšanje, nekima će pokazati kojim putem krenuti, a mnogi će postati optimističniji nego što su bili. Nakon njenog čitanja zasigurno će bolje razumjeti svoje tinejdžere pa i sami sebe, shvatiti da svi problemi ipak imaju neko rješenje, a i da tinejdžerstvo, na sreću, ima rok trajanja."

Majda Rijavec, psihologija i autorica brojnih knjiga

"Uhhhh... Baš kad sam pomislila da ću opet sama, teško i bolno, prolaziti kroz tinejdžersko razdoblje, vlastito i djece mi (zašto to nitko meni, u to moje doba, nije priznavao kao nešto posebno?), evo ga - vodiča i za mene, majku roditelja. Odgovara na moja pitanja, da bih ja lakše odgovorila na njihova, uglavnom, neizgovorena. I da, uhhhh s početka – uzdah je olakšanja."

Elizabeta Gojan, novinarka i majka dvaju tinejdžera

Sadržaj

Isječak iz knjige

View fullsize

Nevjera: Vodič za suočavanje i prevenciju

O knjizi

"Nakon hit priručnika Tinejdžeri – praktični vodič za roditelje, ugledna psihologinja dr. sc. Ana Kandare Šoljaga u svojoj novoj knjizi odgovara na ključna pitanja vezana uz fenomen nevjere – koji jednako intrigira od početaka civilizacije pa sve do danas. Autorica stručno i zanimljivo detektira najčešće probleme u kojima se sve tri osobe u ljubavnom trokutu mogu naći te nudi konstruktivne odgovore kako razriješiti tu bolnu, emocionalno iscrpljujuću i katkad, naizgled, nemoguću situaciju.

Ako ste pogođeni nevjerom, pročitajte kako se najbolje s nevjerom suočiti kako ne biste dodatno zakomplicirali svoj život i odnose. Ako se nevjere samo bojite, pročitajte kako je spriječiti i kako izgraditi čvrste i zrele ljubavne odnose.

Jedinstvena, originalna i praktična, ova knjiga orijentir je za snalaženje u kompleksnim koordinatama vašega ljubavnog života, koji će vam pomoći da bolje razumijete sebe i druge, bolje komunicirate i kvalitetnije volite."

Sadržaj

Isječci iz knjige

View fullsize

View fullsize

View fullsize

Pazite...

Pazite na svoje misli …  jer misli postaju riječi.

Pazite na svoje riječi … jer riječi postaju ponašanje.

Pazite na svoje ponašanje … jer ponašanje postaje navika.

Pazite na svoje navike … jer navike postaju karakter.

Pazite na svoj karakter … jer karakter postaje vaša sudbina.

Povratak

Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. 
Krhko je znanje!)
Možda je pao trak istine u me,
A možda su sanje.
Još bi nam mogla desiti se ljubav,
Desiti - velim,
Ali ja ne znam da li da je želim,
Ili ne želim.

U moru života što vječito kipi,
Što vječito hlapi,
Stvaraju se opet, sastaju se opet
Možda iste kapi -
I kad prođe vječnost zvjezdanijim putem,
Jedna vječnost pusta,
Mogla bi se opet u poljupcu naći
Neka ista usta.

Možda ćeš se jednom uveče pojavit
Prekrasna, u plavom,
Ne sluteći da si svoju svjetlost lila
Mojom davnom javom,
I ja, koji pišem srcem punim tebe
Ove čudne rime,
Oh, ja neću znati, čežnjo moje biti,
Niti tvoje ime!

Pa ako i duša u tom trenutku
Svoje uho napne,
Sigurnim će glasom zaglušiti razum
Sve što slutnja šapne;
Kod večernjih lampi mi ćemo se kradom
Pogledat ko stranci,
Bez imalo svijesti koliko nas vežu
Neki stari lanci.

No vrijeme se kreće, no vrijeme se kreće
Ko sunce u krugu,
I nosi nam opet ono što je bilo:
I radost, i tugu.
I sinut će oči, naći će se ruke,
A srca se dići -
I slijepi za stope bivšega života
Njima ćemo ići.

Dobriša Cesarić

Čistim svoj život

Čistim svoj život, kroz prozor, ormar stari,

čistim svoj prostor od nepotrebnih stvari...

Gdje li sam ih kupio?

Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, petkom odvoze smeće

kada se nada budi, i kad je blago veče...

Gdje li sam ih kupio?

Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život od onih šupljih ljudi,

kojima vjetar huji kroz glave i kroz grudi...

Gdje li sam ih kupio?

Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, da spasim dok je vrijeme,

malu jutarnju nježnost i gorko noćno sjeme...

Gdje li sam ih kupio?

Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život od prividnog svijeta,

od ljubavi bez traga, od jeftinih predmeta...

Gdje li sam ih kupio?

Gdje sam ih sakupio?

Arsen Dedić

Da, ali...

Kada ste zadnji puta željeli nešto promijeniti u svom životu, ali ste umjesto toga rekli:

"DA, ALI" … prestara sam, premlada sam, presiromašna sam, krivog sam spola, rođena sam u krivoj zemlji, nemam prilike, nemam vremena, neodlučna sam, nemam snage volje, imam naviku odustajati, ne mogu imati sve, ja pokušavam ali ne ide, nemam dovoljno novca, nemam talenta, preosjetljiva sam, ovo je okrutan svijet u kojem samo pokvareni uspijevaju, takva mi je karma, trebala sam se roditi u neko drugo vrijeme, pogriješila sam faks, previše/premalo sam obrazovana, imam premalo iskustva, moje su vještine zastarjele, strah me je…

Iako možda mislite da takav način razmišljanja govori o vašoj neustrajnosti, vašim slabostima, lošem karakteru ili mršavom genetskom nasljeđu, zapravo se radi o AUTOMATSKOJ REAKCIJI PREŽIVLJAVANJA, koju svi posjedujemo, a naučili smo je tijekom odrastanja od okoline u kojoj smo živjeli. Ta nas automatska reakcija vraća tamo gdje nam je sve poznato (a ne nužno i lijepo), tamo gdje smo već preživjeli. Ona nam je pomogla u očuvanju vrste u prošlosti.

Automatska reakcija preživljavanja predstavlja zapravo upozorenje koje nam psiha šalje da bi nas odvratila od avantura i isprobavanja novih ideja, koje potencijalno mogu ugroziti našu sigurnost, opstanak i život.

No, bez tih ideja i avantura mi nikada ne bi napredovali. Prisjetite se samo svih onih žena koje su imale vrlo limitirani izbor životnih karijera, zbog društva u kojem su živjele (a često i zbog obitelji u kojoj su živjele), doživljavajući pritisak limitirajućeg "Da, ali...". Onda se prisjetite onih koje nisu pristale na te društvene "Da, ali..." i napravile promjenu u vlastitom životu, ali isto tako i pomaknule čitavo društvo u nekom novom smjeru. 

Najveća postignuća bila su moguća jedino zato jer su neki ljudi pokušali nešto novo, unatoč tom sveprisutnom automatskom mehanizmu preživljavanja.

VJEŽBAJTE: UTVRDITE SVOJE "DA, ALI..."

Pogledajte gore napisani popis uobičajenih "Da, ali...", no svakako razmislite o svojim specifičnim "Da, ali..." koje imate. Prisjetite se kada ste trebali donijeti neku veliku odluku. Koji prigovori su vam padali na pamet? O čemu ste brinuli? Koji su vas "Da, ali..." uspjeli odvratiti od vaših snova i planova?

Nakon što napišete listu, posložite je po kriteriju da prvi budu oni koji najbolje ubijaju vaše planove i snove. Na prvom mjestu treba biti onaj koji vas može odvratiti gotovo uvijek.

Nakon što završite s listom pratite najčešće "Da, ali..." u svojim razmišljanjima. Kada primijetite takvu rečenicu, izdvojite je u posebnu kategoriju i pokušajte prepoznati u njoj ono što ona u stvari je: AUTOMATSKA REAKCIJA PREŽIVLJAVANJA. Na taj način će prestati imati toliku moć nad vama. Redovito provjeravajte listu. Kao i kod tjelovježbe, što više vježbate – imati ćete više snage.

Problem s "Da, ali..." je u tome što se radi o automatskim mislima koje nam se prikazuju kao naše vlastite, a zapravo su uobičajeni, definirani set prethodno upamćenih misli koje imaju moć nad našim ponašanjem.

Trebamo ih naučiti razlikovati od vlastitih misli. Da bi to učinili moramo svoj glas učiniti glasnim, jasnim i jasno vlastitim. Kažite jasno sebi što želite i što vam je najvažnije. Zapišite si to.

Čim ih uspijete jasno razgraničiti od vlastitih misli, osjetiti ćete koliko su izgubile na snazi.

Predano se posvetite svojim jasno postavljenim ciljevima.

Potražite podršku ljudi koji slično razmišljaju.

Vizualizirajte sebe kao da ste već uspjeli u tome čemu ste predani.

Moji ciljevi

Kada ste zadnji puta razmislili o svom životu, svojim ciljevima i željama?

Ukoliko odavno niste, ova bi vam vježba mogla vratiti fokus. Ima svega nekoliko koraka:

1. ZAPIŠITE GLAVNA/BITNA PODRUČJA VAŠEG ŽIVOTA. Bolje je ako ih je manje, ali napišite ih koliko god želite. Primjeri: karijera, hobiji, kuća, obitelj, komunikacija, seks, ljubavni život, razvoj vještina, brak, duhovnost, zajednica, obrazovanje, glazba, putovanja, financije, prijatelji, zabava, čitanje, odjeća, vrt, osobni razvoj, avantura, zdravlje, prehrana, sport, odnosi, pomoć drugima…

2. Napišite JEDAN MJERLJIVI CILJ za svaki aspekt koji ste izabrali. Mjerljivo znači da je opisano realno, precizno i specifično. Stavite DATUM do kada želite ispuniti svoj cilj.

3. Za svaki cilj odredite i zapišite specifične TOČKE NA PUTU, a zatim odredite koji koraci su potrebni da bi do svake od tih točaka došli. Svakako odredite jedan korak-jedna akcija, a ne grupa akcija. Na primjer, ako u području posla postavite korak: Istražiti prilike za ugostiteljstvo – to je više akcija, ne jedna. Tako nešto je više točka na putu, a ne korak. Koraci moraju biti jako specifični i jednostruki. Na primjer: razgovarati s Markom koji vodi restoran.

4. Redovito pregledavajte i prilagođavajte svoje TOČKE NA PUTU, kao i svoje CILJEVE. Odredite dan u tjednu, mjesecu i godini kada se posebno bavite razmišljanjem, analizom i evaluacijom svojih ciljeva.

O predanosti

Svi želimo biti uspješni, ali ne polazi nam to uvijek za rukom. Ponekad zaglavimo u nekoj fazi života i ne uspijevamo shvatiti zašto toliko dugo ne napredujemo? Zašto nam je svaki dan predvidivo sličan prethodnom?

Da bi izašli iz tog začaranog kruga pokušajte pogledati u svoj život i razmisliti o tome čemu ste zapravo trenutno predani?

Ono čemu ste predani, to će rasti u vašem životu. Predani ste točno onome u čemu ste trenutno.

To se možda čini kao loša vijest, ali zapravo je JAKO dobra. Nema nikakve tajne, nema misterija.

Morate znati gdje ste - prije nego što ćete dospjeti negdje drugdje. Treba hrabrosti priznati sebi čemu smo zapravo predani trenutno u životu.

Većina ljudi nije predana predivnoj karijeri i/ili braku ili nekom drugom specifičnom uspjehu. Većinom su ljudi predani udobnosti, niskom riziku i održavanju ravnoteže.

ŽELJETI I PREDANO SE BAVITI NEČIME – DVIJE SU SASVIM DRUGAČIJE STVARI.