1. VIŠE OD PRIHVAĆANJA (Carolyn Welch Griffin, Marian J. Wirth, Arthur G. Wirth)
Roditelji djece sklone vlastitom spolu govore o svojim iskustvima
„Mama, tata…ja sam gay.“ Kad roditelji čuju ove riječi, poslije prvotnog šoka obično slijede osjećaji koji variraju od srdžbe i odbijanja do straha i osjećaja krivnje. Ujedno je to početak mukotrpnog puta koji uz razumijevanje i podršku može dovesti do prihvaćanja – a i više od toga. Ovo je priča, preciznije izvještaj, o iskustvima roditelja lezbijki i homoseksualaca bijelaca srednjeg staleža iz velike metropole srednje Amerike, koji pripadaju raznim profesionalnim, obrazovnim i vjerskim sredinama.
Napomena iz američkog predgovora kako američko društvo i dalje odbacuje homoseksualne veze učvršćuje se podatkom iz hrvatskog predgovora kako u Hrvatskoj 50 do 65 posto stanovništva homoseksualnost smatra neprihvatljivim spolnim ponašanjem, a homoseksualne osobe poremećenima ili barem neprirodnih sklonosti.
U knjizi se, među ostalim, objašnjava zašto je roditeljima potrebno da im djeca priznaju, analiziraju se promjene u stajalištima roditelja te odbacuje dvanaest najokorjelijih mitova u vezi s homoseksualnošću.
„Boreći se protiv vlastitih strahova i sumnji, a potom i protiv društvenih predrasuda, intervjuirani roditelji progovaraju o iskušenjima i turobnim, ponekad tragičnim trenucima, ali jednako glasno i o roditeljskoj ljubavi i podršci. Razotkrivajući mitove, Više od prihvaćanja govori o normalnosti homoseksualnih osoba, o problemima s kojima se susreću njihovi roditelji, ali i o načinima senzibilizacije društvene okoline. (…) Premda knjiga pruža posve praktičnu pomoć, ona nije namijenjena samo roditeljima homoseksualne djece. (…)Potičući preispitivanje vlastitih stavova i uvriježenih sudova, Više od prihvaćanja obraća se naposljetku svima koji žele poviriti iza koprene neznanja i predrasuda.
dr. sc. Aleksandar Štulhofer
Mladi ljudi o kojima je posredno pisana ova knjiga usudili su se skinuti krinke i jasno izreći da su ono što jesu. Svi znamo da u svakodnevnom životnom karnevalu svatko od nas glumi, više ili manje uspješno, različite uloge, da se kurtoazno osmjehujemo kada nam ni najmanje nije do toga, da povlađujemo kada smo sasvim suprotnog uvjerenja, da se dodvoravamo, jednom rječju mijenjamo krinku po potrebi. Ipak, nije krinka znak nečeg lošeg. Jedan je od njenih zadataka da zaštiti do određene granice pravo Sebstvo. Tek ako izgubimo vezu s njim, ako sve postane laž, mi zatvaramo put prema sebi. Živimo tuđe živote, zatvaramo se u sebe i tako gubimo mogućnost autohtonog života i autohtonog susreta. Spolnost je značajni dio osobnosti i ukoliko je zanijekana mi smo zanijekali i bitni dio sebe.
mr. sc. Zlatko Bastaić
Iz Sadržaja
Otkriće
Što smo naučili iz knjiga
Komuniciranje s drugima
Religiozno razmišljanje o prijelazu
Mijenjanje unutarnjih opažanja
Zauzimanje stava i priopćenje drugima
Ostatak obitelji
Razine razumijevanja
Oprečnost i usporedba onog što je bilo i što će biti
O AIDS-u
Isječak
„Ne tvrdimo da je prijelaz od boli do olakšanja lak, ali znamo da su naše transformacije realnost. Promjene u nama nisu utvrđene; vrlo smo svjesni da smo i mi „još u procesuiranju“ (…)
„Prolazila sam razdoblje u kojem nisam mogla prihvatiti činjenicu da Bog postoji. Jer ako postoji Bog i božanski uređen svijet, a homoseksualnost je zlo, onda Bog nije udesio svijet kako treba. Ako Rick nije u redu, ako homoseksualnost nije u redu, onda nešto nije u redu niti s Bogom kad je dopustio da Rick bude takav. Zašto je Bog stavljao ljude na zemlju da ih se tako grubo progoni?. Smatrala sam da se ne trebam uzdati u Boga koji bi dopustio da se događaju takve nepravde.
Kasnije sam usmjerila svoju ratobornost prema ljudima u crkvi i njihovoj zatucanosti. Danas ne mislim da moram biti član bilo koje religijske zajednice ako se njeni članovi ponašaju protivno bogoštovlju. Boga mogu pronaći i u potpunoj samoći. Jednostavno se ne mogu prisiljavati da molim među ljudima koji se gnušaju mog djeteta.“ (…)
Iz uvoda Briana McNaughta
„Često dok u javnosti govorim o homoseksualnosti zamjećujem kako muškarci i žene u slušateljstvu potiho plaču kad čuju moju izjavu da nemam nedovršena posla sa svojim roditeljima, Poslije se često identificiraju ili kao skrivano i neshvaćeno homoseksualno dijete roditelja koji je preminuo ili kao roditelj preminula homoseksualna djeteta koje nikad od svojih roditelja nije čulo „Volim te takva kakvo jesi“.
Ova knjiga ima za cilj da otkloni takve pokajničke suze. Ona pripada u ruke svakog roditelja, člana obitelji ili prijatelja koji zna ili sumnja da je netko koga vole homoseksualan i u ruke svake homoseksualne osobe koja je spremna podijeliti svoju slatku ali uznemirujuću tajnu.“
2. COMING OUT (Iva Žegura) – Razumjeti vs. / feat. shvatiti
Iako je dijelom teoretska i upoznaje čitatelja sa stručnim stajalištima psihijatrije i psihologije o homoseksualnosti, zahvaljujući osnovnoj intenciji – da bude knjiga o prihvaćanju homoseksualnosti, a i zahvaljujući ispovijestima sedam LGBT osoba, i ovaj naslov može odlično poslužiti kao knjiga samopomoći. I to kako osobama homoseksualne orijentacije tako i njihovim roditeljima te prijateljima i poznanicima, a i onima koji iz nekih razloga osjećaju odbojnost pa i mržnju prema svim oblicima seksualne orijentacije koji nisu heteroseksualni.
Autorica je klinički psiholog dijagnostičar u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče te vanjska suradnica udruga „Ženske sobe“ i „Centra za žene“ na projektima istraživanja seksualnosti i problema LGBTIQ populacije (lezbijke, gejevi, biseksualne osobe, transrodne osobe, interseksualne i queer osobe)
Iz Sadržaja
Uvodna riječ – E, jesi čula…
ABCD – LGBTIQ (Osnovni pojmovi seksualnosti)
Normalno je (Stručni stav psihijatrije i psihologije o homoseksualnosti)
Seksualne potrebe i ponašanje
Varijacije u spolnom razvoju i seksualnoj orijentaciji
Coming out
Naše priče
Epilog umjesto zaključka
Pogovor Coming out – sociological view
Isječak
„No, mami mi je bilo najteže priznati. Nesretno zaljubljen nisam baš imao volje za jelom pa me zbog toga gnjavila. Nisam više mogao šutjeti i rekao sam joj da nisam zaljubljen u curu nego u dečka. Njena reakcija je bila: „Dobro, a što ćeš jesti?“ S vremena na vrijeme je još uhvati želja da sam „normalan“, zbog panike kako ću dalje u životu u ovom homofobičnom društvu, no polako je prihvatila da sam gej. Naravno, upoznala je još gejeva čije roditelje zna i mislim da bi im mnogo pomogla ako bi imali problema kod kuće budući da se još nisu outali.(…)
„Ljubav se oduvijek izdvaja kao najdivniji, najplemenitiji i najuzvišeniji osjećaj od svih. Zašto onda s gađenjem zatvarati oči pred ljubavlju? Poruka koju tako odašiljemo djeci i prijateljima jest da nešto s njima nije u redu jer vole; da ljubav nije u redu, da ne valja voljeti, da voljeti nije normalno. Koja im alternativa preostaje – mrziti sebe i mrziti drugog, pobjeći u depresiju, agresiju ili suicid? Je li to uistinu ono što želite svojoj djeci i prijateljima? U društvu koje gramzivo ide naprijed putovima kapitalizma i globalizacije pokazivati osjećaje i naći vremena za zaljubljenost i ljubav prava je rijetkost. Trebali bismo stoga njegovati, čuvati i podupirati ljubav u svom bogatstvu spektra duginih boja od heteroseksualne preko biseksualne do homoseksualne“.
3. POVIJEST GEJ I LEZBIJSKOG ŽIVOTA I KULTURE / uredio Robert Aldrich
U pisanju ove sveobuhvatne knjige o jednom segmentu ljudske socijalne povijesti sudjelovalo je četrnaest autora, sveučilišnih profesora i povjesničara iz sedam zemalja, koji su pokušali prikazati različite društvene koncepte i stavove prema homoseksualnosti kao i postupno oblikovanje jednog novog identiteta. Knjiga počinje s antičkom Grčkom i Rimom a pokriva povijest sve do današnjih dana i problematike prava gay zajednice, AIDS-a i izvanbračnih zajednica. Pored toga, knjiga se bavi i drugim kulturama pored onih zapadnih te pritom otkriva raznoliku svjetsku povijest istospolnih veza. Od perzijske homoerotične poezije, preko ženskih transvestita u Italiji osamnaestog stoljeća, sve do razuzdanih uživanja u Berlinu između dva svjetska rata te koncepta trećeg spola u Aziji i među Indijancima Sjeverne Amerike knjiga, Povijest gay života i kulture temelji se na velikoj količini obrađene građe: memoarima, pismima, arhivima, djelima likovne umjetnosti i književnosti.