1. RAZGOVORI SA ZRCALOM – Psihologija samopouzdanja (Dubravka Miljković i Majda Rijavec)
Ako vam nedostaje samopouzdanja – a svima ga ponekad nedostaje – naučite, među ostalim, što su uzroci nedovoljnog samopoštovanja, kako se zauzeti za svoja prava, kako sebe realno procijeniti, kako ne ubijati sam sebe kritikom, kako prihvatiti sebe, provjerite kriterije po kojima se vrednujete i uspoređujete s drugima. Duhovito objašnjenje autorica u vezi s tim kako se sve knjiga može koristiti zacijelo će vas potaknuti da je poželite otvoriti. I to ne jednom.
„Načini su brojni (…) Ako vam je vruće, možete se knjigom hladiti kao lepezom; korice su, za svaki slučaj, meke. (Zato ne savjetujemo niti njezino korištenje kao oružja.) Vjerojatno vam može poslužiti i da je podmetnete pod kraću nogu stola. Na koncu, možete je i pročitati. Ne obećavamo da će to biti u jednom dahu: sve smo zakomplicirale raznim vježbama, ilustracijama, primjerima, upitnicima - za rezultate koje dobijete ne odgovaramo - izrekama više ili manje poznatih vam ljudi... Kako se ne radi o špijunskom romanu, knjigu možete …čitati i napreskokce - ovisno o raspoloženju i potrebama. U svakom slučaju, želimo vam da uživate u njoj čitajući je kao što smo i mi uživale pišući je.
autorice
Iz Sadržaja
Čemu služi pojam o sebi?
Potreba za održanjem pojma o sebi
Kakav sam?
Uzroci lošeg samopoštovanja
Samopoštovanje i svakodnevni život
Preuzmite odgovornost za vlastiti život
Imamo li slobodnu volju?
Unutarnje ili izvanjsko mjesto kontrole ponašanja
Naučena bespomoćnost
Uspoređivanje s drugima
Naučite se zauzimati za svoja prava
Kako povećati vlastitu asertivnost
Specifične tehnike asertivnog ponašanja
Naučite uspješnije komunicirati
Znate li slušati?
Znate li gledati?
Kako uspostaviti kontakt i razgovarati?
Naučite bolje misliti
Ne dopustite da vam brige unište život
Naučite donositi odluke
Kontrolirajte negativne emocije
Naučite podnijeti (ne)uspjeh
Strah od uspjeha
Utjecaj stereotipa na samopoštovanje
Čuvajte se pretjeranog samopouzdanja
Isječak
„Mnogi ljudi imaju nisko samopoštovanje i teško im je prihvatiti pozitivne osjećaje o samima sebi. Poznati psiholog Rogers kaže da je uzrok tomu ponašanje važnih ljudi u našem djetinjstvu. Roditelji, rođaci, učitelji i vršnjaci postavljaju nam u djetinjstvu mnoga ograničenja (Kako samo možeš biti tako glup?; Zar nikad ne možeš ništa učiniti kako treba?; Ne radi to; Zar se ne možeš ponašati kao i sva ostala djeca?) Vjerojatno nema čovjeka koji neće prepoznati neku od ovakvih izjava. Kada nešto ne bismo činili kako treba, često smo bili kažnjeni. Kazne su mogle biti različite, a jedna od najčešćih bila je prijetnja uskraćivanjem ljubavi. Uvjetovana ljubav je ona koju nismo dobili dok se nismo pokorili zahtjevima roditelja ili drugih važnih osoba. Rezultat takva ponašanja jest nisko samopoštovanje i sklonost donošenja odluka prema potrebama i standardima drugih, a ne prema našim vlastitima. I istraživanja pokazuju kako je odgoj od vrlo velike važnosti u razvoju samopoštovanja. Najsigurniji način stvaranja visokog samopoštovanja su roditelji koji i sami imaju visoko samopoštovanje i predstavljaju model svojoj djeci. (…) No, rezultati istraživanja pokazuju da ipak postoje i iznimke. Naime, neki odrasli ljudi su vrlo nesigurni i imaju nisko samopoštovanje iako su odrasli u skoro idealnim uvjetima. Drugi dolaze iz obitelji u kojima su se roditelji ponašali sve više nego idealno, pa su odrasli u stabilne ljude visokog samopoštovanja.
Ljudi niskog samopoštovanja ipak uglavnom prenose nisko samopoštovanje na svoju djecu. No oni to rade - potpuno nenamjerno. (…) Stoga, ako ste zaključili da spadate među osobe niskog samopoštovanja nemojte kriviti svoje roditelje ili učitelje. Radije se upitajte što možete učiniti da to popravite. Pitanje tko je kriv? ima smisla samo na sudu.“
2. OTROVNI RODITELJI (dr. Susan Forward, Craig Buck)
. Prevladavanje njihovog bolnog nasljedstva i spašavanje vlastitog života
Na primjerima stvarnih slučajeva te iskaza odrasle djece otrovnih roditelja, Susan Forward – svjetski priznata terapeutkinja - objašnjava kako se čovjek u odrasloj dobi može osloboditi uznemirujućih obrazaca ponašanja u odnosu s roditeljima te otkriti novi, uzbudljivi svijet samopouzdanja, unutarnje snage i emocionalne neovisnosti. Uspješnom ostvarivanju toga cilja uz pomoć ove knjige pomaže njezino iskustvo grupnog terapeuta, učiteljice i savjetnice u mnogim medicinskim, posebice psihijatrijskim, ustanovama južne Kalifornije, gdje je osnovala i prvi centar za seksualno zlostavljanje.
U prvom dijelu knjige ukazuje se na koje sve načine roditelji mogu povrijediti svoje dijete, a u drugom nude specifične tehnike ponašanja koje omogućuju promjenu ravnoteže moći. Ponuđene strategije, naglašava autorica, nisu namijenjene da zamijene već unaprijede rad u terapiji, u grupama podrške ili Programu u 12 koraka.
Knjiga je nastala u suradnji dviju nevladinih organizacija: Bios i Hrvatske udruge za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja.
iZ SADRŽAJA
PRVI DIO: OTROVNI RODITELJI
I. Bogoliki roditelji
Mit o savršenim roditeljima
II. Samo zato što niste namjeravali ne znači da ne boli
Neadekvatni roditelji
III. Zašto mi ne dozvoljavaju živjeti vlastitim životom?
Kontrolori
IV. Nitko u ovoj obitelji nije alkoholičar
Alkoholičari
V. Sve ozljede su unutarnje
Verbalni zlostavljači
VI. Ponekad su ozljede i vanjske
Fizički zlostavljači
VII. Konačna izdaja
Seksualni zlostavljači
DRUGI DIO: SPAŠAVANJE VLASTITOG ŽIVOTA
Ne morate oprostiti
Odrasla sam osoba, zašto se tako ne osjećam?
Počeci samodefiniranja
Sučeljavanje: Put do neovisnosti
Liječenje rane incesta
ISJEČAK
„Niste krivi za loše stvari koje su vam se dogodile u djetinjstvu – ali sada možete učiniti nešto za sebe!
Bolno nasljedstvo otrovnih roditelja iskazuje se u odrasloj dobi u vidu poteškoća u vezama, karijeri, donošenju odluka i depresijom. Bez obzira na to kakav teret nosite – sram zbog obiteljskog alkoholizma ili napuštanja u djetinjstvu, ožiljke verbalnog ili fizičkog zlostavljanja, posljedice incesta – dr. Forward vas upućuje kako se zauvijek osloboditi demona samookrivljavanja!
Tko su otrovni roditelji?
Neprimjereni roditelji: Stalno su usmjereni na vlastite probleme i pretvaraju svoju djecu u „mini-odrasle“ koji se brinu o njima; Kontrolori: Koriste krivnju, manipulaciju pa čak i pretjeranu spremnost na pomoć kako bi upravljali životima svoje djece; Alkoholičari: Zaglavljenima u negiranju i kaotičnim promjenama raspoloženja, njihova im ovisnost ostavlja malo vremena i energije za zahtjeve roditeljstva; Verbalni zlostavljači: Bilo da otvoreno zlostavljaju svoju djecu, bilo da su profinjeno sarkastični, demoraliziraju svoju djecu stalnim posramljivanjem, uništavajući njihovo samopouzdanje; Fizički zlostavljači: Nesposobni kontrolirati svoj duboki bijes, često okrivljuju djecu za vlastito nekontrolirano ponašanje; Seksualni zlostavljači: Bilo da su otvoreno seksualni ili skriveno zavodljivi, oni su krajnji izdajnici koji uništavaju samo srce djetinjstva – njegovu nevinost.
(…)
Djeca koja nisu poticana da pokušaju, naprave, istražuju, savladaju i riskiraju neuspjeh često se osjećaju bespomoćnom i neuspješnom. Djeca koja su pretjerano kontrolirana od suviše zabrinutih roditelja i roditelja ispunjenih strahom često i sama postaju zastrašena i anksiozna. To otežava njihovo sazrijevanje. Mnoga od njih ne prerastu potrebu za trajnim roditeljskim usmjeravanjem i kontrolom tijekom adolescencije i odrasle dobi. Kao rezultat toga, njihovi ih roditelji nastavljaju napadati, manipuliraju njima i često dominiraju njihovim životima.
(…)
Sučeljavanje – put do neovisnosti
Svrha sučeljavanja s vašim roditeljima nije: da im se osvetite, da ih kaznite, da ih omalovažite, da iskalite svoj bijes na njima, da dobijete natrag nešto pozitivno od njih. Svrha konfrontacije s vašim roditeljima jest: da im se suprotstavite, da jednom zauvijek prevladate strah od suprotstavljanja, da kažete svojim roditeljima istinu, da odredite vrstu odnosa kakav možete imati s njima od sada pa nadalje.“
3. ISPRIČAT ĆU TI PRIČU (Jorge Bucay)
Da je pripovijedanje lijek za dušu u ovoj knjizi – s pedesetak terapijskih priča za odrasle - potvrđuje slavni argentinski terapeut i još slavniji pisac Jorge Bucay.
Mladiću Demianu koji traži odgovore na životna pitanja psihoterapeut Jorge odgovara pričama – grčkim mitovima, japanskim parabolama i učenjima zen-budista te pričama europskih naroda, a i onima koje je sam izmislio. Iako one samo potvrđuju mjeru složenosti života, sve poruke iz njih prepune su nade i optimizma. Riječ je o jednoj od onih knjiga koja bi čovjeku uvijek trebala biti nadohvat ruke kako bi u njoj po potrebi mogao pronaći utjehu - zrnce mudrosti koje će mu pomoći da se lakše nosi sa životnim kušnjama i poteškoćama.
IZ SADRŽAJA
Okovani slon
Sisa ili mlijeko
Bipolarni kralj
Žabe u vrhnju
Čovjek koji je mislio da je mrtav
Portir u bordelu
Tesarska radionica „Sedam“
Kakva je ovo terapija?
Zakopano blago
Za vrč vina
Gluha supruga
Ne miješati
Tko si ti?
Raskrižje na rijeci
Dućan istine
Pitanja
Odbacivanje samoga sebe
ISJEČAK
"OKOVANI SLON
Cirkuski slon ne bježi zato što je vezan za sličan kolac još otkad je bio veoma malen.
(…) Zatvorio sam oči i zamislio bespomoćna tek rođena slona vezana za kolac. Siguran sam da je u tom trenutku slonić gurao, vukao i znojio se pokušavajući se osloboditi. I unatoč svojim naporima nije uspio jer je onaj kolac bio prečvrst za njega.
Zamislio sam kako je iscrpljen zaspao i kako je sljedećeg dana opet pokušao, i sljedećega, i sljedećega…Sve dok jednoga dana, jednoga za njegov život užasna dana, životinja nije prihvatila svoju nemoć i prepustila se sudbini.
Taj golemi i moćni slon kojega vidimo u cirkusu ne bježi jer, jadnik, misli da ne može.
Urezala mu se u sjećanje ona nemoć koju je osjetio ubrzo nakon rođenja.
Najgore je što nikad više nije ozbiljno preispitao to sjećanje.
Nikad, nikad više nije pokušao iskusiti svoju snagu…
ŽABE U VRHNJU
(…) Druga žaba, ona upornija i možda tvrdoglavija, rekla je samoj sebi: 'Ne postoji način! Ništa se ne može učiniti da isplivam iz ovoga. Ipak, makar se smrt približila, radije ću se boriti do posljednjeg daha. Ne želim umrijeti ni sekundu prije no što kucne moj čas.'
Nastavila je lupati nogama i praćakati se satima stalno na istom mjestu.
Iznenada, od tolika batrganja i lupanja batacima, udaranja i batrganja, vrhnje se pretvorilo u maslac.
Iznenađena, žaba skoči i kližući dođe do ruba posude. Odande se mogla vratiti kući sretno krekećući.
TKO SAM?
Njegovo postojanje ne ovisi o drugima.
Otkrio je da je morao ostati sam kako bi se mogao suočiti sa samim sobom…
Mirno je zaspao dubokim snom i sanjao prelijepe snove.
Probudio se u deset ujutro otkrivši da jedna sunčana zraka u to doba ulazi kroz prozor i predivno obasjava njegovu sobu. (…)
A navečer u baru činilo se kao da se nitko ne sjeća one čudne noći ludila. Barem se nitko nije udostojio uputiti nikakav komentar.
Sve se vratilo u normalu…osim njega.
Srećom,
njega koji nikad više neće morati nikoga moliti da ga pogleda kako bi znao da je živ,
njega,
koji nikad više neće morati moliti okolinu da ga definira,
njega,
koji nikad više neće osjetiti strah od odbacivanja.
Sve je bilo isto,
osim što taj čovjek
više nikad neće zaboraviti tko je.
PITANJA
Kako se živi kad si drukčiji?
Kakav smisao ima živjeti na mukama?
Za što se može iskoristiti potpuna svijest o samoći i egzistencijalni sporazum sa samim sobom?
Koja je prednost, na primjer, koja je prednost u tome da se navikneš ni od koga ništa očekivati?
Ako je opipljiv svijet smeće, ako su stvarni ljudi sranje, ako su prave situacije iz naših života užas, znači li onda ozdraviti premazati se izmetom i plivati među otpadom čovječanstva?
Nisu li u pravu religije koje nude utjehu u zagrobnom svijetu za ono što se ne može dobiti ovdje?
Nije li mnogo lakše biti dobar nego biti ono što jesam?
Koju obvezu ima druga osoba da me shvati?
Koju obvezu ima da me prihvati?
Koju obvezu ima da me sasluša?
Koju obvezu ima da mi odobrava?
Koju obvezu ima da mi ne laže?
Koju obvezu ima da vodi računa o meni?
Koju obvezu ima da me voli kako bih ja to želio?
Koju obvezu ima drugi da shvati da ja postojim?
I ako nitko ne dozna da ja postojim, zašto postojim?
I ako je put od rođenja do lijesa samotan zašto se zavaravamo da možemo naći društvo?“