Započni učenje s interesom prema onome što ćeš novo naučiti i s pozitivnim stavom prema učenju.
Organiziraj si mjesto koje ti služi samo za učenje. Pobrini se da to mjesto bude dobro osvijetljeno.
Prepoznaj što je to što ti ometa koncentraciju, kao: zvonjava telefona, pisanje i čitanje SMS poruka ili statusa na društvenim mrežama. Smanji ih ili odgodi do završetka učenja ili do pauze.
Pobrini se smanjiti buku oko sebe dok učiš. Ako ti je potrebna muzika u pozadini, neka bude lagana i tiha. Isključi TV!
Koristi tehnike "aktivnog učenja": uči za stolom – sjedni uspravno na stolici, započni učenje s pitanjima o gradivu, izvuci naslove poglavlja, podvuci ključne riječi nakon čitanja dijelova teksta, zapisuj bilješke pored teksta, pitaj se što si naučio/naučila.
Podijeli gradivo u manje dijelove, koje možeš naučiti u kraće vrijeme. Prisili se da završiš jedan mali zadatak i tek onda nastavi sa sljedećim. Usredotoči se na samo jedan manji zadatak odjednom.
Koristi razdoblja najveće budnosti i koncentracije za učenje teških dijelova gradiva. Kod umora ili gladi koncentracija slabi. Iza 21 sat počinje lučenje hormona koji nam pomaže zaspati, što smanjuje sposobnost koncentracije.
Kada ti misli odlutaju, odredi jednu riječ koju ćeš reći samome/samoj sebi, a koja će ti biti poticaj da se ponovo koncentriraš na zadatak (na primjer: "Usredotoči se", "Vrati se na zadatak" i slično).
Načini stanku kada završiš jedan ili više zadataka, ili kad osjetiš da ti je koncentracija popustila. Stanka bi trebala trajati otprilike od 5 do najviše 15 minuta. Sve više od toga je prekid rada, a ne stanka.
Ako imaš druge zadatke ili obaveze koje ti se motaju po glavi, zapiši ih na jedan papir i odredi kada ćeš ih obaviti. Zatim odloži papir i vrati se na zadatak koji obavljaš.